Hrvatska elektroprivreda (HEP) danas je iz ostvarene dobiti u 2020. uplatila u državni proračun približno 840,6 milijuna kuna. Odluka o isplati donesena je u skladu s Odlukom Vlade o visini, načinu i rokovima uplate sredstava trgovačkih društava u državnom vlasništvu u državni proračun. 

HEP je unatoč nepovoljnim poslovnim okolnostima u 2020. ostvario dobit od 1.401.035.858 kuna. Na temelju odluke Skupštine, za zakonske rezerve koristit će se 70.051.792,90 kuna, zadržana dobit iznosi 490.362.550,30 kuna, a 840.621.514,80 kuna isplata u korist državnog proračuna, priopćeno je iz Sektora za korporativne komunikacije HEP-a. 

"U izazovnim gospodarskim okolnostima na nacionalnoj i globalnoj razini, zadovoljni smo financijskim rezultatom koji nam je omogućio ovu uplatu u državni proračun. Tu smo obvezu predvidjeli prilikom donošenja plana investicija za 2021. godinu tako da isplata dijela dobiti ne utječe na financijski položaj i realizaciju investicija Hrvatske elektroprivrede. Svjesni smo svoje uloge jednog od najvećih investitora u Hrvatskoj i pokretača gospodarstva, zbog čega nastavljamo s realizacijom plana investicija i ulaganjima u kojima je snažno zastupljena domaća komponenta. Time ćemo nastaviti pružati potporu Vladi u stvaranju uvjeta za nastavak oporavka hrvatskog gospodarstva", izjavio je Frane Barbarić, predsjednik Uprave HEP-a.

 

Ulagački projekti 

Od ulaganja koje se realiziraju u 2021. ističu se Hidroenergetski projekt Kosinj, koji je Vlada u srpnju proglasila strateškim investicijskim projektom i koji s Hidroelektranom Senj 2 čini najveći projekt HEP-a u samostalnoj Hrvatskoj investicijske vrijednosti 3,4 milijarde kuna i s 412 MW nove snage u sustavu. 

Zatim, novi kombi-kogeneracijski blok u Elektrani-toplani Zagreb, vrijedan 900 milijuna kuna, nastavak ciklusa rekonstrukcije i revitalizacije 12 hidroelektrana u ukupnoj vrijednosti od 3,9 milijardi kuna, nastavak projekta revitalizacije vrelovodnog sustava u Zagrebu (2021.-2023.) vrijednog 700 milijuna kuna, nastavak provedbe pilot projekta uvođenja naprednih mreža, vrijednog 177 milijuna kuna te dovršetak prvog ciklusa izgradnje sedam sunčanih elektrana ukupne vrijednosti oko 200 milijuna kuna. 

Za financiranje navedenih i ostalih investicijskih projekata, osim vlastitih sredstava, HEP uspješno koristi i ostale izvore financiranja, među kojima se ističe sufinanciranje sredstvima iz fondova EU-a, a s čime će nastaviti i ubuduće.