Nakon gubitaka uzrokovanih pandemijom u 2020. godini, 2021. je pokazala značajno poboljšano vanjsko okruženje. Popuštanje pandemijskih ograničenja i brzi gospodarski oporavak gurnuli su cijene energije na visoke razine brže od očekivanog, što je dodatno osnažilo rezultate INA Grupe. 

CCS EBITDA bez jednokratnih stavki je u 2021. godini iznosila tri milijarde kuna, a neto dobit se s negativne osnovice vratila na 1,3 milijarde kuna. 

Potaknuta udvostručenim cijenama ugljikovodika u usporedbi s 2020., Istraživanje i proizvodnja nafte i plina ponovno su najviše pridonijeli rezultatima s EBITDA bez jednokratnih stavki od 2,5 milijardi kuna. Međutim, izvijestila je INA, prirodni pad proizvodnje na zrelim poljima ostaje izazov. 

CCS EBITDA Rafinerija i marketinga, uključujući Usluge kupcima i maloprodaju dosegla je 0,9 milijardi kuna zahvaljujući boljim rezultatima maloprodaje, kako u segmentu goriva tako i u segmentu negoriva. 

Investicijske aktivnosti su porasle u svim djelatnostima u odnosu na 2020., s razinom kapitalnih ulaganja od 1,6 milijardi kuna, od čega je otprilike polovica utrošena u Rafinerije i marketing. Glavno strateško ulaganje - nadogradnja Rafinerije nafte Rijeka, nastavlja se s fokusom na građevinske radove i isporuku opreme na gradilište.

 

Povećanje domaće proizvodnje 

"U tijeku je snažan investicijski program u svim djelatnostima, a širit ćemo ga i na nova područja. Izazov prirodnog pada proizvodnje rješava se intenzivnom kampanjom izrade novih bušotina na moru, koja se već odvija i ima za cilj povećanje domaće proizvodnje plina na sjevernom Jadranu. Projekt nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka ključan je za dugoročnu održivost INA-inih Rafinerija i marketinga, a također pomaže kompaniji da zadrži svoju jaku poziciju na ključnim tržištima Hrvatske, Bosne i Hercegovine te Slovenije. Kako bi osigurala jaku financijsku poziciju u tako investicijsko intenzivnom razdoblju, INA je izdala domaću obveznicu u iznosu od dvije milijarde kuna, jednu od najvećih na domaćem korporativnom tržištu", izjavio je predsjednik Uprave INA-e Sándor Fasimon

On je dodao kako je INA u vremenu promjena u energetici predana diverzificiranju svojeg portfelja i podršci zelenoj tranziciji, bez obzira na njezinu osnovnu djelatnost. 

"U Virju i Sisku izgradit će se dvije nove sunčane elektrane, što je važan korak kompanije u zelenoj proizvodnji električne energije", istaknuo je.

 

Kapitalna ulaganja 

U djelatnosti Istraživanja i proizvodnje nafte i plina, prosječna cijena ugljikovodika (nafta i plin zajedno) se udvostručila, što je imalo pozitivan utjecaj na prihode od prodaje. Neto prihod od prodaje u 2021. povećao se u usporedbi s 2020. na iznos od 3,9 milijardi kuna. 

Više cijene imale su pozitivan utjecaj na rast prihoda od 1,9 milijardi kuna, od čega su povećane cijene plina pozitivno pridonijele u iznosu od 0,9 milijardi kuna, dok je 70 posto viša cijena Brenta doprinijela s dodatnih 0,8 milijardi kuna od prodaje sirove nafte i kondenzata. 

Kapitalna ulaganja porasla su za 38 posto u odnosu na godinu prije i iznose 608 milijuna kuna, od čega se 418 milijuna kuna odnosi na ulaganja u Hrvatskoj, 164 milijuna kuna u Egiptu te 26 milijuna kuna u Angoli. 

Domaća proizvodnja sirove nafte je niža kao posljedica očekivanog prirodnog pada proizvodnje. 

Što se tiče proizvodnje plina na kopnu, veći udio vode na poljima Duboke Podravine i području Međimurja glavni su razlozi manje proizvodnje. Smanjena proizvodnja na moru rezultat je privremenog gašenja proizvodnje na različitim poljima na kojima su provedene kampanje bušenja s ciljem ublažavanja prirodnog pada proizvodnje, operativnih izazova, povećanog udjela vode, aktivnosti održavanja te nedostatka proizvodnje platforme Ivana D. 

Proizvodnja sirove nafte u Egiptu u blagom je padu zbog nižeg doprinosa koncesije East Yidma, dok je proizvodnja u Angoli ostala na istim razinama kao i u 2020., navodi se u financijskom izvješću INA-e za prošlu godinu.

 

Revalorizacija zaliha 

Prodaja u dijelu poslovanja Rafinerije i marketing, uključujući Usluge kupcima i maloprodaju, na ključnim tržištima lani je poboljšana u odnosu na 2020., što je rezultiralo rastom neto prihoda od prodaje od 55 posto u iznosu od 22 milijarde kuna. 

CCS EBITDA bez jednokratnih stavki iznosi 879 milijuna kuna, što je rast od 37 posto u odnosu na prethodnu godinu. Rafinerijske marže ostale su pod pritiskom sa znakovima oporavka potražnje, dok su visoke cijene sirove nafte, prirodnog plina i CO2 negativno utjecale na ekonomiku rafinerije i rezultat. 

Međutim, trend rasta cijena sirove nafte i proizvoda pozitivno je utjecao na rezultat kroz revalorizaciju zaliha, a aktivnosti prodaje prirodnog plina također su pozitivno pridonijele rezultatima.

 

Rafinerija nafte 

Ukupna prodaja maloprodaje lani iznosila je 1.060 kt, odnosno 13 posto više u donosu na 2020. godinu, što je rezultat oporavka tržišta i veće turističke potrošnje, kako u dijelu goriva tako i u segmentu negoriva. Štoviše, marža negoriva porasla je za 17 posto potaknuta proširenom ponudom asortimana i usluga, povećanjem broja Fresh Corner lokacija i unapređenjem prodajnih aktivnosti. Ukupna kapitalna ulaganja djelatnosti iznosila su 904 milijuna kuna. 

Kapitalna ulaganja u Rafinerijama i marketingu iznosila su 794 milijuna kuna i većinom se odnose na Projekt nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka. 

Kapitalna ulaganja u Uslugama kupcima i maloprodaji iznosila su 110 milijuna kuna s fokusom na modernizaciju maloprodajnih mjesta i implementaciju koncepta Fresh Corner. 

INA Grupa je koncem prošle godine upravljala mrežom od 504 maloprodajnih mjesta.