Hrvatska će do sredine srpnja 2015. donijeti Zakon o sigurnosti pri obalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, najavila je Vlatka Vaniček, direktorica Sektora za zaštitu okoliša u Agenciji za ugljikovodike, danas na okruglom stolu HUNIG-a i HAZU-a na temu istraživanja i eksploatacija ugljikovodika u dubokom podmorju. Naime, Hrvatska će na taj način u svoje zakonodavstvo implementirati Offshore safety direktivu Europske unije, donesenu 2013., čije donošenje je potakla upravo najveća naftaška ekološka havarija u Meksičkom zaljevu. Cilj direktive je da očuva, zaštiti i poboljša kvalitetu morskog okoliša, da unaprijedi racionalno korištenje prirodnih bogatstava, smanji mogućnost velikih nesreća te uspostavi minimalne uvjete za sigurno istraživanje i eksploataciju ugljikovodika. Zakon će vrijediti za sve postojeće i buduće objekte u Jadranu, a zakonski rok za njegovo donošenje je 19. srpanj iduće godine. Postojeća plinska infrastruktura u Jadranu svoje sigurnosne standarde morat će usuglasiti s tim zakonom najkasnije do 19. srpnja 2018., naglasila je Vaniček. U tom zakonu bit će propisane odgovornosti i nadležnosti, operater će snositi financijsku odgovornost, a bit će propisan i sadržaj planova za hitne intervencije u unutarnjim morskim vodama, teritorijalnom moru i u epikontinentalnom pojasu. Željko Matiša se oštro pobunio vezano za Zakon o sigurnosti pri obalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika. "Što ako netko prepiše nešto iz EU bez konzultacije s naftašima, geolozima i seizmolozima? Vidimo da ljudi koji sjede u povjerenstvu za odabir koncesionara ne razlikuju bušotinu od vrbe! Na tom zakonu trebali bi raditi svi zajedno, jer ljudi koji ovdje sjede imaju 30 godina vrijednog iskustva", negodovao je Matiša i dobio veliki pljesak. Vaniček je na to odvratila da na zakonu ne rade samo ekonomisti i pravnici već brojni inženjeri i rudari, te da se EU direktive neće prepisivati već će se prilagođavati našim specifičnim okolnostima. 
Trenutno se pri AZU radi i na Strateškoj procjeni utjecaja na okoliš, a taj dokument, bez kojeg se ne mogu potpisati ugovori s budućim koncesionarima, će u javnu raspravu biti pušten početkom iduće godine. Za svaki od projekata koncesionari će biti dužni napraviti glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, ako bude potrebna, te Studiju utjecaja na okoliš. Ti dokumenti propisat će detaljno uvjete zaštite okoliša za svaki projekt. Brojni sudionici okruglog stola imali su što za reći upravo s aspekta sigurnosti tih istraživanja. Marijan Herak, s Geofizičkog odjela PMF-a prigovorio je da na Strateškoj procjeni utjecaja na okoliš ne radi ni jedan seizmolog, te je pitao hoće li se pratiti inducirana seizmičnost, što Italija rutinski radi. Naime, poznato je da se na Sjevernom Jadranu uslijed bušenja javljaju blagi potresi u podmorju. Vaniček je rekla da će sve uvjete zaštite okoliša propisati SUO, a na seizmici su angažirani geolozi s RGN-a, a ne fizičari. Pitalo se i hoće li se snimiti takozvano "nulto stanje", prije svakog zahvata, na što je došao pozitivan odgovor, a i to će biti sadržaj svake SUO, skupa sa procjenom utjecaja zahvata na okoliš i preventivnim aktivnostima.