Vlada je prekjučer donijela odluku o izdavanju dozvola za istraživanje i eksploataciju nafte i plina na šest istražnih prostora u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Što će Hrvatska imati od toga, hoće li to otvoriti nova radna mjesta, te kako će utjecati na okoliš, 'U mreži Prvog' HRT-a govorili su predsjednica Uprave Agencije za ugljikovodike Barbara Dorić i profesorica Katarina Simon s Rudarsko-naftno-geološkog fakulteta.
'Ovo znači veliki gospodarski razvoj za RH. Nakon što se potpišu ugovori - prva istražna bušenja možemo očekivati za godinu dana, a eksploatacija bi mogla početi za tri godine', kazala je Barbara Dorić. Katarina Simon potvrdila je da će eksploatacija na kopnu početi puno ranije nego na Jadranu. 'Napreduje tehnologija, sigurnosni standardi i nadzor i ne možete početi s eksploatacijom ako ne zadovoljavate visoke kriterije i mogućnost incidenata svedena je na minimum', poručila je Dorić. Kazala je kako u Hrvatskoj neće biti frakturiranja - nekonvencionalnoj tehnologiji vađenja plina i nafte iz škriljevca. Dorić je dodala kako bi od budućih eksploatacija Hrvatska mogla godišnje zarađivati osam milijardi kuna od eksploatacije na moru te šest milijardi na kopnu.  Italija se Europskoj komisiji nije službeno žalila na hrvatsko istraživanje nafte u Jadranu, no zabrinuta je mogućim štetnim posljedicama za okoliš, rekao je u četvrtak glasnogovornik europskog povjerenika za okoliš, pomorstvo i ribarstvo Karmenua Velle. "Talijanska vlada nije poslala službenu žalbu, no ona kao i ostale susjedne zemlje pozorno prate što radi Hrvatska. Zanimaju ih rezultati studije utjecaja na okoliš", rekao je za Hinu Enrico Brivio, glasnogovornik europskog povjerenika za okoliš, pomorstvo i ribarstvo.