Ministar energetike Tomislav Ćorić na susretu s novinarima izjavio je da mu je cilj u neradnih četiri do pet mjeseci riješititi problem INA-e, kroz konzultacije s mađarskom stranom, koje su intenzivne i traju već nekoliko mjeseci. Ministar je ne specificirajući o kojoj se financijskoj sumi radi rekao da je država svoju ponudu za otkup MOL-ovog udjela u INA-i dala u studenom prošle godine, a od tada traju konzultacije. 

"Konzultacije traju i taj proces mora imati svoj kraj, a sadašnji 'status quo' nikako nije optimalan. Postoje tri mogućnosti: da država otkupi MOL-ov udio u INA-i, da MOL odbije prodati svoj udio te da se kao treća varijanta s MOL-om uđe u dogovore vezano za način upravljanja kompanijom koji jasnije odražava uravnoteženu vlasničku strukturu, odnosno redefiniranje kroz pozicije i odgovornosti u Upravi", rekao je Ćorić. Ministar je rekao da MOL u zadnjih par godina nije iskazivao želju da otkupi udio države u INA-i te tako faktički legalizira upravljačka prava kojima raspolaže godinama. 

Na pitanje kakav je odgovor druge strane Ćorić je odgovorio da "imaju signale koji se mogu različito tumačiti", te je naglasio da postoji i alternativa ovoj priči a to je da Hrvatska sama napravi iskorak novom tvrtkom "neovisno o postojećim tvrtkama". Ministar je rekao da će sve biti jasnije u drugoj polovini godine, "ako transakcija bude potrebna", te da "Hrvatska može MOL-ov udio otkupiti sama ili u partnerstvu s nekim tvrtkama, ali to će povećati javni dug". Na novinarsko pitanje ima li Mađarska i dalje interes ući u vlasničku strukturu LNG terminala Ćorić je rekao da to više "nije na stolu".

Investicija u izgradnju koking postrojenja u RN Rijeka kasni nekoliko mjeseci zbog neisporuke opreme iz Italije, a problema ima i s koncesijom na pomorskom dobru, za koju INA nije dala važeću ponudu pa se i taj natječaj treba ponavljati. Vlada očekuje da će se projekt modernizacije rafinerije u Rijeci nastaviti te želi da INA napravi iskorak prema zelenijim tehnologijama i održivom poslovanju. 

Obnovljivci

Ministar je odgovarao na pitanja o obnovljivim izvorima energije, rekavši da je trenutni financijski status HROTE-a, koji isplaćuje poticaje za OIE, pozitivan. Prošlu godinu obilježio je pad potrošnje električne energije, a eventualne korekcije naknade koju plaćaju svi potrošači električne energije i koja iznosi 10,5 lp/kWh, ovisit će o rastu gospodarstva u ovoj godini. Ministar je rekao da ćemo "ovu godinu izgurati s postojećmo naknadom ako poraste potrošnja struje i izostane ulazak nekih postrojenja na mrežu". Uzgred, očekuje se ulazak nekoliko desetaka megavata na mrežu. "2022. godine ta bi naknada mogla rasti", dodao je Ćorić, a to će ovisiti o ulasku postrojenja u sustav poticaja. 

HROTE je nedavno završio prvu aukciju za manje snage OIE po premijskom modelu, a ponuđenu kvotu od 88 MW ispunilo je tek 25 MW postrojenja. Na pitanje kako objašnjava slab interes Ćorić je rekao da interesa nije bilo jer je velik broj projekata razvijan za ulazne veće cijene te da se kod nekih tehnologija inzistiralo da uz proizvodnju el. energije postoji i potrošnja toplinske, što mnogi projekti nisu zadovoljavali jer nisu bili vezani uz industriju. Ministar je vrlo zadovoljan kako se popunila kvota za fotonapon, na koju su se mahom javljale tvrtke. Rok za povrat investicija po premijskom modelu je 10 godina, a stopa povrata 8%, kazao je.

Aukcija

Istodobno, nije zadovoljan tempom kojim napreduje "građanska energetika", tj. stavljanje FN elektrana na krovove obiteljskih kuća. "Sviđa mi se pojava ESCO modela i ponude nekih opskrbljivača za fotonapon za svoje kupce, ali bojim se da je problem niska kupovna moć i niska razina informiranosti, što dovodi do toga da se ne ide u tom smjeru". Koliko dugo se čeka na priključak, nije mu poznato.

Ćorić je najavio veliku aukciju za 400 MW obnovljivaca (veliki solari i vjetroelektrane primarno), gdje bi se mogli natjecati i projekti koji su sada imatelji lokacijskih dozvola. Rekao je da je po njemu cijena od šezdeset i nešto eura po MWh i više nego korektna s obzirom na današnje cijene na tržištu, te da će natječaj biti postavljen tako da se ne dogodi da jedan ili dva projekta "pojedu cijelu kvotu". Treba imati na umu da je HOPS u ovom trenu zaprimio zahtjeve za priključak 5.000 MW projekata na OIE. 

Na susretu s novinarima bilo je riječi i o zbrinjavanju goriva iz otpada koje proizvode Centri za gospodarenje otpadom koji se može rješavati spaljivanjem u TE Plomin 2, ali i izgradnjom nekoliko postrojenja za spaljivanje u državi. Država ustraje na gradnji odlagališta radioaktivnog otpada i to najvjerojatnije u Čerkezovcu na Trgovskoj gori.