Ponovo frcaju iskre između predsjednika Josipovića i premijera Milanovića. Najnoviji sukob, ili u najmanju ruku nerazumijevanje i nesporazum oko toga što su čije ovlasti, izazvao je dolazak Alekseja Millera, predsjednika uprave Gazproma u Hrvatsku. Šef ruskog plinskog diva dolazi kod predsjednika Josipovića. Premijer, koji očito nije bio uključen u dogovor o sastanku, poručuje Josipoviću i Rusima da je Vlada jedino mjesto na kojem ozbiljni investitori mogu razgovarati o ulaganjima u energetiku u Hrvatskoj, piše Novi list.
Sve to je Milanović novinarima otkrio jučer u Dubrovniku, ponavljajući kako nije upoznat s time da Miller dolazi u Hrvatsku i da uopće ne zna koji je razlog njegova dolaska. "Svim ozbiljnim investitorima zainteresiranima za istraživanje ugljikovodika u Jadranu vrata su otvorena, a adresa im je Ministarstvo gospodarstva. Svatko s poslovnim namjerama, tko želi ulagati i zapošljavati, dobrodošao je u Hrvatsku, ali zna se gdje se posao dogovara, to je Ministarstvo gospodarstva, a onda i hrvatska Vlada", rekao je Milanović. Premijer bi se ipak trebao sjećati kako je prije godinu i pol odbio primiti Gazpromovo izaslanstvo "jer se nije propisno najavilo", prigodom potpisivanja ugovora o suradnji s Plinacrom na odvojku Južnog toka. Umjesto Milanovića, Gazpromove ljude primila je Vesna Pusić.
Na sastanak na Pantovčaku je ipak pozvan resorni ministar Ivan Vrdoljak, koji je jučer u Kraljevici kazao da je "inicijativa i poziv kolegama iz Gazproma, koliko on zna, došla iz ureda predsjednika Josipovića" i pomirljivo je dodao da će se Vlada s tom inicijativom i sastankom sigurno uskladiti. Vrdoljak je također upozorio da ne treba već sada kalkulirati o tome o čemu će se razgovarati na sastanku, nego će biti puno važnije informacije o njegovim rezultatima. Na pitanje kako to da Vrdoljak nije informirao premijera o dolasku čelnika jedne od najvećih svjetskih kompanija, naši sugovornici iz Vlade kažu da o samom sastanku ministar ništa ne zna, te da je unatoč tomu što je nadležan za resor energetike na njega samo pozvan. U Uredu predsjednika također ne žele govoriti o temama sastanka, odnosno hoće li to biti istraživanje ugljikovodika u Jadranu, punjenje hrvatskog skladišta plinom ako ukrajinska kriza zaustavi opskrbu, ili moguća prodaja Ine. Samo su potvrdili da je sastanak dogovoren, i to na inicijativu Gazproma. Na upit novinara kako će se Hrvatska postaviti prema projektu Južni tok, premijer je kazao: “Hrvatska nema direktne veze s tim, jer imamo samo odvojak Južnog toka. Europska komisija se ne protivi Južnom toku, nego ga ne uvrštava među prioritete jer se radi o pravcu koji jednom dobavljaču daje privilegiranu poziciju. Hrvatska je svoju priliku propustila iskoristiti prije sedam, osam godina kada je tadašnja vlada odbila razgovor s ruskom stranom. U međuvremenu je pravac tog plinovoda zacrtan i zaobilazi Hrvatsku. A mi radimo aktivno na Transjadranskom plinovodu (TAP), to nam je sada prioritet. Što se tiče Južnog toka, planirana je gradnja jednog kraka, a kada i kojim intenzitetom to ovisi o ruskoj strani.”