Javno izlaganje o Strateškoj studiji utjecaja na okoliš Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika na Jadranu i nacrta Okvirnog plana i programa istraživanja i eksploatacije ugljikovodika u organizaciji Agencije za ugljikovodike okupilo je gotovo 200 građana koje zanima ta tematika. Izrađivač studije i ovlaštenici predstavili su ključna saznanje iz područja istraživanja i eksploatacije ugljikovodika te utjecaja koji bi zahvati na Jadranu mogli imati na turizam, ribarstvo, životinjski svijet i ekološku mrežu. Morski biolog Draško Holcer, koji je radio na dijelu koji se tiče zaštite dupina, kornjača i ostalog životinjskog svijeta, istaknuo je da Studija predlaže da se za svaki zahvat u moru, pa i istraživanja izvođačima naloži izrada posebne SUO, koja za potrebe 2-D seizmike koju je radio SpectrumSUO nije bila tražena. Holcer je kazao da podvodna buka ima vrlo negativan utjecaj na kitove, dupine i morske kornjače, te da smjernice za smanjenje negativnog utjecaja (oko kojih se struka spori već 20 godina) nisu osobito učinkovite. Stoga bi trebalo napraviti detaljne operativne planove čije procedure bi bile prilagođene Jadranskom moru. Također, radi pritiska javnosti predlaže se monitoring stanja 60 dana prije zahvata, tijekom samog zahvata i 60 dana nakon zahvata, a taj monitoring bi trebao biti neovisan o investitoru. "Iznimno mi je drago što sam sudjelovao u ovom procesu jer su dosad kitovi, dupini i kornjače bili zanemareni prilikom radnji i zahvata u moru, poput gradnje marina i čišćenja plovnih puteva. Nasuprot tome, u Studiji smo prihvatili sve smjernice u skladu s najboljom svjetskom praksom, a koje primjerice susjedne zemlje poput Crne Gore i Albanije nisu prihvatile, dok će Italija prihvatiti, ali tek nakon našeg pritiska u suradnji s kolegama iz italije. Ako uspijemo sve iz Studije pretvoriti u praksu, hrvatski će dio Jadrana životinjama biti najugodnije mjesto za život.", rekao je Holcer.
Predrag Vukadin prigovorio je da izrađivač studije nije poštivao redoslijed dokumentacije koji je sugerirao MZOIP te da sugestije o izradi modela širenja zvuka pod morem nisu mjera ublažavanja stanja već samo monitoring. Nediljka Gaurina Međimurec s RGN-a govorila je o tehnologiji eksploatacije i akcidentnim stanjima te glavnim akcidentnim situacijama, a to su izlijevanje nafte, ispuštanje sumporovodika, erupcija bušotine, izlijevanje dizel goriva, uljne i sintetičke isplake i curenje iz kabela. Istaknula je da je učestalost erupcija prema SINTEF-ovoj bazi koja analizira akcidente od 1955. vrlo mala, no nesreće se događaju i zato je nužno slijediti procedure. Hrvatska će u svoje zakonodavstvo uskoro implementirati EU direktivu o sigurnosti odobalnih istraživanja koja propisuje sigurnosne mjere. Predsjednica Uprave AZU Barbara Dorić istaknula je da Zakon o eksploataciji ugljikovodika i ugovori koji će se s koncesionarima potpisivati podrazumijevaju garancija za potencijalne akcidente. Stanovnike Dubrovačko-neretvanske županije je zanimalo hoće li zbog velikog interesa i tamo biti organizirano javno izlaganje o Strateškom planu, na što je Dorić rekla da formalno javno izlaganje neće biti moguće, ali predstavnici izrađivača spremni su odgovoriti na sva pitanja. Sudionici rasprave smatrali su i da je Strateški plan trebao biti napravljen u koordinaciji sa Strategijom upravljanja morskim okolišem koja je još u izradi. Dubrovčane je zanimalo i može li se Hrvatska uključiti u javnu raspravu o SUO o istraživanju u crnogorskom moru, na što je odgovoreno pozitivno. Uoči skupa Zelena akcija održala je protestni performance te pozvala javnost da u što većem broju sudjeluje u javnoj raspravi. Javni uvid i rasprava trajat će do 16. veljače, a sva dokumentacija dostupna je na stranicama AZU.