Nova analiza Bankwatcha objavljena danas pokazuje da je Europska investicijska banka (EIB) u periodu između 2013. i 2017. godini uložila 18,4 milijardi eura u projekte obnovljive energije u Europi i šire, ali istovremeno je odobrila 11,8 milijardi eura javnog novca EU-a na projekte fosilnih goriva. Novi izvještaj navodi skup mjera - uključujući nedvosmisleno opredjeljenje za kraj potpore fosilnim gorivima - koji se mogu uvesti tijekom nadolazećeg pregleda energetske strategije EIB-a kako bi se osiguralo da najveći svjetski zajmodavac olakša globalni napor za rješavanje klimatskih kriza, umjesto da ga spriječi. Energetska strategija koju je banka usvojila kasnije te godine imala je cilj uvođenje standarda energetske učinkovitosti koji je u praksi spriječio financiranje najkontroverznijih, prvenstveno projekata za proizvodnju električne energije iz ugljena. Kasnije, u 2013.-2017., EIB je za cijeli svoj portfelj uložio ukupno 52,5 milijardi eura, tj. više od 14% na energetske projekte. Ipak, Bankwatchova nova analiza pokazuje da je pod vodstvom trenutne energetske politike EIB-a banka financirala projekte fosilnih goriva - uglavnom transport i distribuciju plina, uglavnom u zapadnoj Europi, na čelu s Italijom, Španjolskom i Velikom Britanijom. 
Godišnja kreditna pozicija EIB-a za fosilno gorivo trebala bi već biti na padu. Činilo se da je financiranje foislnih goriva doseglo vrhunac u 2010. godini, nakon klimatskog summita u Kopenhagenu, ali od tada je fluktuiralo. Štoviše, dva rekordna zaduženja za dijelove Južnog plinskog koridora koji su odobreni 2018. godine znače da EIB ponovno udvostručuje ulaganja u fosilna goriva. U istom razdoblju od 2013. do 2017. godine novac su uživale energetske tvrtke s visokim udjelom ugljena u proizvodnji električne i toplinske energije - uključujući Energa, Tauron i PGE u Poljskoj, Endesa u Španjolskoj, PPC u Grčkoj i ČEZ u Češkoj Republici gotovo četiri milijarde eura. Istovremeno, kreditiranje EIB-a za održivu energiju nije bilo dovoljno, smatra Bankwatch. Energetska učinkovitost, kako sama banka sama priznaje, je najisplativiji način smanjenja emisija i poboljšanja energetske sigurnosti. Ipak, Bankawatchova analiza pokazuje da je u 20 zemalja EU financiranje projekata energetske učinkovitosti bilo manje od prosjeka EU (4,6% ukupnih investicija EIB-a u svakoj zemlji).