Europska komisija danas je predstavila Dopunski europski akt radi ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama kojim su obuhvaćeni sektori plina i nuklearne energije, a cilj je ubrzanje dekarbonizacije. Europska komisija odobrila je prirodni plin kao "prijelazno" gorivo u okviru svoje taksonomije održivog financiranja. Privatna ulaganja u proizvodnju električne energije iz plina bit će u toj novoj zelenoj taksonomiji klasificirana kao "prijelazna" pod uvjetom da postrojenja koriste sve veći udio čišćih goriva poput bioplina ili vodika, prema zakonu koji su odobrili povjerenici. To će biti predmet pregovora s Europskim parlamentom i Europskim vijećem tijekom sljedećih četiri do šest mjeseci. 

Ubrzanje tranzicije 

Cilj je ubrzati energetsku tranziciju primjenom svih mogućih rješenja koja će nam pomoći da ostvarimo klimatske ciljeve. Uzimajući u obzir znanstvene savjete i aktualni tehnološki napredak, Komisija smatra da su privatna ulaganja u djelatnosti u sektorima plina i nuklearne energije važna za tranziciju. Dopunski delegirani akt nakon opsežne zakonodavna procedure mogao bi se početi primjenjivati od početka 2023. 

Za izgradnju nuklearki projekti će morati ishoditi građevinsku dozvolu do 2045., a produljenje vijeka postojećih postrojenja mora biti odobreno prije 2040. Kad je riječ o plinu, gornja granica ispuštanja CO2 postavljena je na manje od 100 gr/kWh, što ne zadovoljava ni jedna postojeća tehnologija. Zato je određeno prijelazno razdoblje pa će elektrane koje dobiju dozvolu do 2030. smjeti ispuštati 270 gr/kWh. 

Objavljujući odluku, povjerenica EU za financije Mairead McGuiness naglasila je da taksonomija ne kreira energetsku politiku, obavezuje ili zabranjuje ulaganja u određene sektore, već povećava transparentnost u financijskom sektoru. Na putu od ugljena do obnovljive energije, "trebamo se kretati svim sredstvima koja su nam na raspolaganju. To može značiti prihvaćanje nesavršenih rješenja.

Politička borba

Donošenje akta mjesecima slijede kontroverze, političke borbe i lobiranje. Oko odluke su se žestoko borile zemlje članice EU. Njemačka i veći dio srednje i istočne Europe podržali su uključivanje plina, dok su se zemlje poput Danske, Švedske, Nizozemske, Luksemburga i Austrije tome protivile i mogle bi ga osporiti na sudovima. Tkođer stvorio je značajan blok koji se zalagao za nuklearnu energiju, a supotpisnik uz Sloveniju bila je i Hrvatska koja nežalost ne pokazuje nikakve ambicije na tom polju. Naime, zelena taksonomija će utjecati na odluke o privatnim ulaganjima u EU i potencijalno stvoriti predložak za druge jurisdikcije. 

Zeleni strahuju da će to olakšati i pojeftiniti financiranje plinskih projekata, čime će se povećati upotreba fosilnih goriva. Odluka ima implikacije izvan granica EU-a. Južna Koreja je već uključila plin u svoju zelenu taksonomiju unatoč prosvjedima korejskih ekologa. Greenpeace-ova voditeljica kampanje Ariadna Rodrigo kaže da je „plin fosilno gorivo i vodeći izvor emisije električne energije u Europi. Komisija pokušava izvesti najveću akciju zelenog pranja svih vremena, a ako uspije, to će zasigurno dovesti do više emisija u budućnosti.” 

Mnoge zemlje tek kreiraju vlastite zelene taksonomije i razmotrit će presedan EU-a. To uključuje SAD, Indiju, Veliku Britaniju, Indoneziju, Maleziju, Singapur, Južnu Afriku i regiju Udruge zemalja jugoistočne Azije (ASEAN). S druge strane, kineska vlada uklonila je plin i "čisti ugljen" iz svoje zelene taksonomije. Ruska taksonomija, zanimljivo, učinkovito isključuje većinu projekata u plinu ograničavajući zelenu oznaku na projekte s emisijom životnog ciklusa manjom od 100 g ugljičnog dioksida po kWh. Izvješće britanskog parlamenta pokazalo je da emisije plinskih elektrana iznose oko 500 g CO2 po kWh, a čak i uz tehnologiju hvatanja ugljika, one su iznad 100 g.