Europska komisija odlučila je pokrenuti postupak protiv Hrvatske pred Sudom EU-a jer nije promijenila Zakon o privatizaciji INA-e, koji državi daje pravo veta u određenim slučajevima.
"Komisija smatra da se posebnim ovlastima države iz Zakona o INA-i neprimjereno ograničavaju slobodno kretanje kapitala i sloboda poslovnog nastana. Komisija uviđa da je zaštita sigurnosti opskrbe energijom legitiman cilj u javnom interesu koji dijeli i EU te da bi se njime mogla opravdati ograničenja sloboda navedenih u Ugovoru o funkcioniranju EU-a. Takva ograničenja međutim moraju biti proporcionalna. U ovom se slučaju Zakonom o INA-i hrvatskoj državi omogućava osporavanje važnih odluka poduzeća, pri čemu ulaganje veta nije potrebno obrazložiti mogućim ugrozama sigurnosti opskrbe ili druge javne politike, ili javnim interesom", navodi se u priopćenju Komisije.
U Vladi kažu da je današnja odluka Europske
komisije najava tužbe i da je pogrešno govoriti
da je već podnesena tužba Komisije protiv Hrvatske. Radi se o odluci kojom je Europska komisija završila administrativni dio postupka
vezan uz neusklađenost Zakona o privatizaciji INA s pravnom stečevinom, kažu u Vladi i dodaju da su u
stalnom kontaktu s EK oko ovog pitanja s ciljem pronalaženja "rješenja koje će biti u
skladu sa zahtjevima pravne stečevine, ali i osigurati dostatnu zaštitu hrvatskih nacionalnih interesa u području energetske sigurnosti i
stabilnosti, bez potrebe podnošenja
tužbe. Izmjene Zakona o privatizaciji INA-e su vrlo kompleksno pitanje, upravo stoga, jer dotiču pitanje energetske sigurnosti zbog čega usklađivanja Zakona o privatizaciji INAe vezujemo uz proces rješavanja ukupnih dioničkih odnosa u INA-u i arbitražni postupak koji je u tijeku", kažu u Vladi. Naime, komisija smatra da takvo bezuvjetno pravo veta nadilazi ono što je nužno za zaštitu sigurnosti opskrbe energijom i da je stoga neproporcionalno.
Europska komisija još u prosincu prošle godine obrazloženim mišljenjem zatražila je od Hrvatske da izmijeni Zakon o privatizaciji INA-e, jer se njime krši sloboda kretanja kapitala i sloboda poslovnog nastana, a što je obveza koju je Hrvatska preuzela 2010. tijekom pristupnih pregovora u poglavlju Sloboda kretanja kapitala. Takav razvoj situacije vrlo je loš za Hrvatsku i ići će u korist MOL-u kao dioničaru koji drži polovinu kompanije i čiji interesi nisu istovjetni interesima države kao drugog dioničara.