Europska komisija odlučila je obustaviti predmet protiv Hrvatske pred Sudom Europske unije u Luksemburgu, koji je pokrenut 13. srpnja 2017. zbog toga što Hrvatska nije uskladila Zakon o privatizaciji društva INA s propisima EU-a o slobodnom kretanju kapitala i slobodi poslovnog nastana, objavila je EK. Kako se obrazlaže u priopćenju Europske komisije, pravosudni se postupak zaustavlja zbog novog razvoja događaja. Riječ je o Nacrtu izmjene Zakona o Ini, koji su mjerodavna tijela izradila kako bi RH odgovorila na Komisijine primjedbe. U Komisiji smatraju da bi predmet upućen Sudu trebalo staviti na čekanje do donošenja izmjene Zakona o Ini. No zanimljivo je da javnost uopće nije upoznata s izmjenama ovog zakona, dakle, riječ je o nečemu što se priprema u kuloarima, a imat će velik utjecaj na upravljanje kompanijom i to u korist MOL-a, budu li se slijedili naputci EK. Za Komisiju je u Zakonu o INA-i sporno to što su državi dodijeljene posebne ovlasti u tom poduzeću, uključujući pravo na veto na odluke poduzeća u pogledu prodaje dionica ili imovine iznad određene vrijednosti. Isto tako, država se može protiviti važnim odlukama uprave INA-e, kao što su promjena djelatnosti poduzeća, dodjela koncesija ili ovlaštenja i promjena adrese njegova sjedišta. “Komisija smatra da takvo bezuvjetno pravo veta nadilazi ono što je nužno za zaštitu sigurnosti opskrbe energijom i da je stoga neproporcionalno”, objavila je Komisija 13. srpnja prošle godine kada je predmet uputila Sudu EU-a. Europska komisija navodi da će razmotriti nastavak pravosudnog postupka, ne bude li napretka idućih nekoliko mjeseci. O ovom problemu svojedobno je prvi pisao upravo naš portal, još za vrijeme Milanovićeve vlade, koja je 2013. izradila nacrt zakona kojim se država odriče posebnih prava u kompaniji u korist druge strane a sve radi usklađivanja s EU zakonodavstvom uoči ulaska zemlje u Uniju. Kakav nacrt je pripremila ondašnja vlada možete vidjeti na OVOJ POVEZNICI. Autor tog kontroverznog nacrta bio je nekadašnji predsjednik NO INA-e pravnik Siniša Petrović, a od toga nije bilo ništa, zbog čega je komisija u studenom 2014. počela vršiti pritisak na Hrvatsku.