Kako piše Poslovni dnevnik, nakon desetljeća agresivnog rasta, cijena ugljena bilježi rekordno niske razine, 50 dolara za tonu. U idućih pet godina očekuje se daljnji pad. Kao glavni razlog navodi se restrukturiranje kineske industrije, koja troši polovicu globalne proizvodnje ugljena. Očekuje se da će se potrošnja smanjiti više od 500 milijuna tona godišnje. Dodatni udarac ugljenu kao energentu će biti i klimatski sporazum iz Pariza. Pad cijene ugljena mogao bi biti pozitivan za Hrvatsku, koja ima dio energetskih kapaciteta na ugljen. Ponajprije se to odnosi na Plomin te investiciju u Plomin C. No, taj projekt je na čekanju, ne zbog ekoloških, već zbog financijskih razloga. Naime, kako piše list, pošto je Hrvatska kao najboljeg partnera za taj posao odabrala japansku tvrtku Marubeni, projekt nije dobio zeleno svjetlo EU. Sporna je klauzula o HEP-ovu otkupu polovice električne energije po fiksnoj cijeni od Marubenija, što u Bruxellesu smatraju potporom koja narušava tržišno natjecanje. Iako nije jasno tko može dati konačnu ocjenu, sam Bruxelles ili pak Zagreb mora napraviti prilagodbe, ministar Ivan Vrdoljak nekoliko je puta isticao kako ništa nije gotovo te da Bruxelles ne može Hrvatskoj zabraniti gradnju termoelektrane. Čeka se formiranje nove Vlade koja će donijeti političku odluku o projektu Plomin. Iz HEP-a podsjećaju da je već dugo prisutan trend niske cijene ugljena, što proizvodnju bazne električne energije iz ugljena, pored nuklearnih i obnovljivih izvora, čini najsigurnijom opcijom. "Politike dekarbonizacije uključuju prijelaz na najbolje raspoložive tehnike kojima je jedino moguće realizirati projekte u EU, jer one zamjenjuju proizvodnju koja je počivala mahom na starim i manje efikasnim termoelektranama na ugljen i na plin. Plomin C snage 500 MW pripada upravo takvim tehnologijama. Za takve tehnologije, prema zaključcima OECD-a te nedavno održane konferencije u Parizu, financiranje će biti dostupno i nakon 2017., a energetski siromašnim državama bit će dostupno i za starije tehnologije", navode u HEP-u. Također, dodaju da je trend niske cijene ugljena, kao geopolitički te po zalihama i dobavnim pravcima najsigurnijeg energenta, dobra poruka i oslonac za donošenje investicijskih odluka za gradnju konvencionalnih elektrana nužnih za održavanje stabilnosti elektroenergetskog sustava, piše Poslovni dnevnik.
"Potvrda tome je i projekt ugljene elektrane od 1600 MW Eemshaven u Nizozemskoj, koji realizira RWE. Kad bi ukupna proizvodnja električne energije iz postojećih ugljenih elektrana u EU bila zamijenjena elektranama poput Plomina C ili Eemshavena, emisije glavnih onečišćujućih tvari poput sumporovog dioksida bile bi deset puta manje, a emisije CO2 oko 30% manje. Te činjenice predstavljaju dobru perspektivu za projekt TE Plomin C", ističu u HEP-u.