Program energetske obnove zgrada javnog sektora značajno kasni. U dva mjeseca od kako je program energetske učinkovitosti prezentiran objavljeno je samo 35 natječaja a planirano je u ovoj godini pokrenuti obnovu 500 zgrada u vrijednosti 200 milijuna eura. Ovim tempom bit će uspjeh ako se od toga realizira petina.
Pomoćnica ministra graditeljstva i prostornog uređenja Ana Pavičić-Kaselj kaže da su se u realizaciji projekta susreli s problemima koje nisu očekivali. Ispostavilo se da domaći građevinari, inženjeri i projektanti ne znaju isprojektirati energetski učinkovitu zgradu. 
"S tim problemom suočili smo se odmah na startu. Napravljeni projektni zadaci nisu zadovoljavajući i pet puta ih moramo vraćati na korekciju. Činjenično je stanje da naši inženjeri arhitekture, građevine, strojarstva i elektrotehnike ne znaju projektirati zelenu tehnologiju. Ne optužujemo ih, već njima treba pomoć", rekla je Pavičić- Kaselj. Zbog toga će ministarstvo u suradnji sa Savjeta za zelenu energiju ove jeseni organizirati edukaciju za inženjere. Program će trajati godinu dana a održavat će se u Zagrebu, Osijeku, Splitu i Rijeci. 'Moguće je da se lokacije promjene jer u pojedinim krajevima veći je nedostatak educiranog kadra. U Dubrovniku tri tjedna smo tražili projektante i nismo ih uspjeli pronaći', kaže Pavičić- Kaselj. 
Projektni zadatak važan je u čitavoj priči jer se na osnovu njega raspisuje natječaj. Potpisuju ga uz četiri inženjera i vlasnik zgrade a u njemu piše što se sve treba napraviti kako bi se smanjila potrošnja energije i kolika ta ušteda u konačnici može biti. Međutim, prije toga ministarstvo mora procijeniti isplatili su uopće ulaziti u investiciju obnove zgrade za što od upravitelja objekta traži da u obrascu navede točnu potrošnju koju je ima u zadnje tri godine na osnovu računa za struju, vodu, plin i ostalo. Ministarstvo je do sad zaprimilo 800 prijava a izrađeno je samo 102 projekta zadataka jer se pokazalo da upravitelji zgrada – riječ je o školama, vrtićima, bolnicama, domovima za nezbrinutu djecu i ostalim javnim ustanovama – ne znaju ispuniti obrazac. 
 'Jedan obrazac moramo šest puta slati na doradu i tu gubimo jako mnogo vremena', kaže Pavičić-Kaselj. Od 102 projektna zadatka njih 66 je obrađeno te je raspisano 35 natječaja. U ministarstvu su nezadovoljni i interesom građevinara i projektanata. Objašnjavaju to njihovom nespremnošću da jamče i odgovaraju za izvedene radove ali i manjim maržama od onih na koje su naučili zadnjih godina. Ukoliko se ne probude, upozorava ih Pavičić- Kaselj pregazit će ih konkurencija iz Njemačke i Austrije koja spremno čeka ulazak Hrvatske u EU. Naime, Bruxelles priprema smjernice o energetskoj učinkovitosti javnih zgrada, kojih će se Hrvatska morati striktno držati neovisno o svom programu. Bez obzira na sve probleme Ministarstvo graditeljstva (MGIPU), najavila je Pavičić- Kaselj, na jesen će predstaviti program energetske obnove stambenih zgrada koji bi se dijelom pokrio iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, piše Tportal.