Ministri gospodarstva i energetike iz 27 zemalja članica EU-a sastali su se u petak u Bruxellesu, gdje su odobrili mjere predložene ranije ovog mjeseca za suzbijanje skoka cijena energije koji potiče rekordno visoku inflaciju i prijeti recesijom. Paket uključuje porez na ekstra profite kompanija koje koriste fosilna goriva ostvaren ove ili iduće godine, još jedan porez na višak prihoda koji jeftini proizvođači električne energije ostvaruju od velikih troškova električne energije i obvezno smanjenje potrošnje električne energije od 5% (ne 10%, kao što je bilo prvobitno predloženo), tijekom razdoblja vršnih opterećenja od prosinca do ožujka. 

U Hrvatskoj je vršno opterećenje elektroenergetskog sustava u satima oko podneva te navečer oko 20 sati. Tijekom 10% sati najveće potražnje za električnom energijom svakog mjeseca, zemlje EU-a morale bi ograničiti svoju potrošnju energije za 5%. Nacionalne vlade bile bi odgovorne za osmišljavanje mjera za smanjenje potražnje, što znači da su određene neke rredukcije. 

Porez za trgovanje električnom energijom

EU je pristao oporezovati proizvođače električne energije s niskim tekućim troškovima kako bi prikupio novac koji bi vlade mogle potrošiti na smanjenje potrošača i industrije od ogromnih računa za energiju. U sustavu formiranja cijena plin često određuju cijenu električne energije. Vjetroelektrane, solarne i nuklearne elektrane još uvijek mogu prodavati svoju električnu energiju po rezultirajućim visokim cijenama iako imaju daleko niže troškove rada i ne moraju plaćati ogromne račune za gorivo. 

Zemlje EU-a će od prosinca do lipnja 2023. oduzeti višak prihoda koji ostvaruju ti proizvođači, ali i trgovci električnom energijom. Mjerom bi se do ožujka primijenilo ograničenje cijene od 180 EUR/MWh na prihod koji ti proizvođači dobivaju za svoju energiju na tržištu. Ograničenje bi se primijenilo nakon što se podmire transakcije električne energije, tako da ne bi izravno utjecalo na cijene na europskom burzovnom tržištu električne energije. 

Hrvatska bez koristi

Zemlje bi također mogle odlučiti nametnuti još strožu nacionalnu gornju granicu prihoda ili nadoknaditi samo 90% viška prihoda tvrtki ako to žele. Članice također mogu postaviti zasebnu gornju granicu za smanjenje prihoda elektrana na ugljen. Nacionalne vlade bile bi odgovorne za ubiranje novca i njegovu potrošnju za ublažavanje skoka cijena energije. To bi moglo uključivati ​​davanje financijskih poticaja potrošačima da troše manje energije, smanjenje potrošačkih računa za struju ili pomoć u ulaganju u mjere za uštedu energije kao što je izolacija kuće. 

Komisija je rekla da bi se prijedlogom prikupilo 117 milijardi eura, iako ta gotovina neće biti ravnomjerno podijeljena, a zemlje poput Estonije rekle su da očekuju mali prihod od ove mjere. Slična je situacija i u Hrvatskoj, koja praktični od toga neće imati koristi. 

Pristojba ne bi bila obvezna za Maltu i Cipar, otočne zemlje koje nisu u potpunosti povezane s elektroenergetskim sustavom EU-a. Zemlje EU-a će "pokupiti" višak novca od tvrtki koje su ostvarile veliku zaradu od prodaje fosilnih goriva po rekordnim cijenama, javlja Reuters. 

Porez naftašima

Također su se u petak složili da će uvesti privremeni porez na nepredviđenu dobit za naftne, plinske i rafinerijske tvrtke te trgovce/proizvođače ugljena. To bi se primjenjivalo na 33% oporezivog viška dobiti poduzeća iz 2022., 2023. ili obje, pri čemu se višak dobiti definira kao onaj 20% iznad prosječne oporezive dobiti poduzeća u posljednje četiri godine. INA je primjerice u prvih šest mjeseci zabilježila rast prihoda od 67% te je imala trostruko veću dobit nego u istom periodu lani, čime je prvi i glavni kandidat za novi porez. 

Države, uključujući Italiju i Grčku, već imaju porez na neočekivanu dobit za energetske tvrtke, a zemlje su se složile da vlade mogu zadržati takve nacionalne mjere, umjesto da ih zamijene shemom EU-a. Pristojbu bi ubirala država EU u kojoj se generira neočekivana dobit tvrtke.