Velika ulaganja u fosilna goriva od strane međunarodnih financijskih institucija na Zapadnom Balkanu zaustavlja te zemlje da udovolje zahtjevima koje EU postavlja pred njih prilikom pregovora o pristupanju, otkriva novo izvješće – „Invest in haste, repent at leisure“ (Tko ulaže u žurbi, kajat će se kasnije) napravljeno od strane organizacija civilnog društva – CEE Bankwatch Network, SEE Change Net i WWF-a, a koje je nastalo kao dio SEE SEP programa (Strategija održive energije jugoistočne Europe). 
S obzirom na to da se Hrvatska priprema za ulazak u EU 1. srpnja te kako Europska investicijska banka, Europska banka za obnovu i razvoj i Svjetska banka trenutno revidiraju kreditiranje energetskih projekata, izvješće otkriva da razvojne banke u Europi troše 32 puta više na fosilna goriva nego na obnovljive izvore energije. Ovaj trend znači da se zemlje Zapadnog Balkana kreću u suprotnom smjeru od postavljenih ciljeva EU o klimatskim promjenama za godine 2020., 2030. i 2050., u smislu ekonomije sve manje ovisne o fosilnim gorivima, što predstavlja jedan od uvjeta za pristupanje EU. Različite grupe ljudi pozivaju na trenutno zamrzavanje međunarodnih ulaganja javnih sredstava u fosilna goriva i ulaganje napora u području energetske učinkovitosti i uštede energije. 
Izvješće također pokazuje da gotovo polovica energetskog kreditiranja od strane Europske banke za obnovu i razvoj – najvećeg javnog kreditora u regiji – odlazi na fosilna goriva, samo 2% sredstava dodijeljenih za ne-hidroenergetske obnovljive izvore energije te 23% sredstava koji podržavaju hidroenergiju. 
Fosilna goriva čine 36% svih financiranih projekata od strane financijskih institucija u regiji, odnosno financirani su s 597,3 milijuna eura, od čega 310,1 milijuna eura odlazi na hidroenergiju, a samo 18,5 milijuna eura na obnovljive izvore energije (1% ulaganja). Energetska učinkovitost, koja ima visok potencijal za rješavanje energetskog siromaštva u regiji i može spriječiti nove utjecaje na ekologiju, čini samo 17% portfelja međunarodnih financijskih institucija ili 288,8 milijuna eura. U predgovoru izvješća „Invest in haste, repent at leisure“, europska povjerenica za klimatske akcije Connie Hedegaard kaže kako „podrška za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije zaostaje, dok vlade diljem svijeta troše stotine milijardi dolara za podupiranje početka katastrofe“. Pippa Galop, istraživačka koordinatorica u CEE Bankwatch Network i koautorica izvješća, izjavila je: „Zemlje u regiji se uz potporu međunarodnih financijskih institucija kreću u suprotnom smjeru od EU 2020, 2030 i 2050 ciljeva održive energije. To je potpuno neprihvatljivo za institucije koje imaju vrlo specifičnu ulogu u poticanju novih, ekoloških i društveno osjetljivih ulaganja, a ne da financiraju bilo koji projekt predložen od strane vlada ili tvrtki“, stoji u priopćenju DOOR-a.