Prema pisanju Poslovnog dnevnika, kad bi Petrokemija išla u privatizaciju, Gazprom ne bi bio među potencijalnim kupcima jer, kako su potvrdili za list, tu mogućnost ne razmatraju. No, Sergej Kuprijanov, glasnogovornik Uprave Gazproma, za list je istaknuo da ipak očekuju značajnu ekspanziju u Hrvatskoj u idućem razdoblju te da postoji više područja koja su Gazpromu zanimljiva. O tome govori i registriranje tvrtke Gazprom Neft Balkan krajem prošle godine u Zagrebu, a koja bi trebala postati operativna krajem ovog ili početkom idućeg mjeseca. 
"Imamo velika očekivanja po pitanju razvoja hrvatskog plinskog tržišta u idućim godinama. Naše procjene su potvrđene i u studiji isplativosti projekta Južni tok u Hrvatskoj. Očekujemo da će europski trendovi sve većeg korištenja plina kao ekološkog energenta, uz sve manju njegovu proizvodnju u europskim zemljama, biti prisutni i u vašoj zemlji", rekao je za Poslovni dnevnik Kuprijanov. Gazprom je sredinom siječnja dobio ugovor za isporuku dijela plina za kutinsku Petrokemiju, a sve je izvjesnije da bi ta tvrtka mogla biti suinvestitor u nekim energetskim projektima, možda već i u Plominu C. Iako iz ruskog energetskog diva nisu željeli detaljnije govoriti o konkretnim projektima, potvrđuju veliki interes za taj sektor. "Mi intenzivno procjenjujemo mogućnosti za bilateralnu suradnju s hrvatskim partnerima na području plina. Među obećavajućim projektima je potencijalna suradnja u izgradnji energetskih postrojenja na plin u vašoj zemlji. Pregovori po ovom pitanju su u začetku i raspravlja se o nekoliko opcija za suradnju", navodi. Rusima je u Hrvatskoj jako zanimljiv i projekt korištenja plina kao pogonskog goriva za vozila, pogotovo teške gospodarske kamione i strojeve te u javnom prijevozu. Iako naša zemlja nije uspjela ući na glavnu trasu plinovoda Južni tok, prvenstveno zbog nekih pogrešnih političkih odluka iz prošlih godina, kompromisno rješenje na obostranu korist je nađeno u odvojku dugom 100 km koji će preko Srbije opskrbljivati Hrvatsku sa 2,7 milijardi kubnih metara plina na godinu. U Gazpromu Južni tok vide kao projekt koji će dati veliki poticaj gospodarstvima zemalja koje su u njega uključene. S jedne strane, kaže Kuprijanov, na projektu njegove izgradnje će raditi lokalne tvrtke, a s druge strane će osigurati dostatne količine relativno jeftinog plina za industriju. 
"Treba svakako spomenuti da će novi plinovod dati povjerenje u pouzdanu opskrbu plinom europskih zemalja i njihovih građana i industrije. Kako se radi o projektu koji se gradi po najvišim tehnološkim i ekološkim standardima, znatno će se povećati sigurnost transporta ovog energenta po ljude i okoliš, sve od ruskih plinskih polja pa do krajnih korisnika", kaže Kuprijanov.  Iako je Gazprom najpoznatiji po svojem plinskom biznisu, svjetski lider s gotovo 20% ukupne svjetske proizvodnje plina, veliki dio njihova prihoda dolazi i od nafte. Samo prošle godine je njihova tvrtka Gazpromnjeft, koja je na ovom području najpoznatija po vlasništvu nad srpskim NIS-om te nedavnom preuzimanju OMV-ovih crpki u BiH, proizvela 59 milijuna tona nafte, a u vlastitim rafinerijama preradila 43 milijuna. U konkurenciji ruskih Zaružebenjefta, hrvatske Ine te kuvajtskog Q8, Gazpromnjeft je vrlo ozbiljni takmac i za OMV-ov malopordajni lanac u Hrvatskoj. Kuprijanov kaže da je prvenstveni razlog otvaranja njihove naftne tvrtke u Zagrebu mogućnost sudjelovanja na natječajima za istraživanje i iskorištavanje naftnih i plinskih polja, kako na kopnu, tako i u Jadranskom moru, piše Poslovni dnevnik.