U raspravi o stanju energetske unije s potpredsjednikom Europske komisije i povjerenikom za energetiku, Marošom Šefčovičem, na plenarnoj sjednici u Strasbourgu sudjelovao je i zastupnik ORaH-a, Davor Škrlec, koji je u svom obraćanju ukazao na nekoliko važnih činjenica s kojima bi energetska tranzicija Europske unije prema ciljevima energetske unije bila što uspješnija. Zastupnik Škrlec smatra kako su građani nedovoljno uključeni u samu tranziciju prema nisko-ugljičnom društvu jer prilike koje postoje u tom segmentu za njih kao i za male i srednje poduzetnike, glavne nosioce europskog gospodarstva, mogu doprinijeti otvaranju novih radnih mjesta. „Izostali su građani koji nisu u središtu. Govorimo o građanima, ali ne dajemo im snagu. Kroz bolju regulaciju potrebno je osigurati da građani kroz razne energetske kooperative i ostale kolektivne sheme zbilja mogu kvalitetno doprinositi energetskoj tranziciji.“ - rekao je Škrlec. „Jedan od pet stupova energetske unije koji su blisko povezani i međusobno se nadopunjuju uključuje istraživanje i razvoj inovacija. Koncept naprednih mreža (Smart Grids) i pametnih gradova (Smart City) postoji, imamo znanje, imamo tehnologije, a i dostupna sredstva putem EU fondova, pitanje je zašto čekamo", zapitao se Škrlec. Ulaganja su potrebna najviše u primjeni novih tehnologija i rješenja kako bi učinkovito postigli zacrtane ciljeve energetske unije te tako doprinijeli europskoj energetskoj neovisnosti i globalnom cilju borbe protiv klimatskih promjena. Zastupnik Škrlec spomenuo je važnost makroregionalnog pristupa istaknuvši kako u Europi postoje tri makroregije s pripadajućim strategijama - Baltička, Dunavska i Jadransko-jonska, koje mogu biti izvrstan temelj za jaču implementaciju mjera energetske učinkovitosti i korištenje potencijala obnovljivih izvora energije, napominjući pritom kako su se projekti s prirodnim plinom kao prijelaznim energentom očekivano „našli u slijepoj ulici“.