Dosadašnje planiranje izgradnje malih hidroelektrana u Crnoj Gori potrebno je hitno revidirati, s obzirom na to da je riječ o stihijskom i neodrživom korištenju riječnog hidropotencijala, koji prijeti da uništi većinu malih vodotokova, smatraju u crnogorskoj nevladinoj organizaciji Green Home. Projektni asistent Milija Čabarkapa kaže da za većinu malih vodotoka u Crnoj Gori ne postoje podaci vezani za karakterizaciju i tipologiju, bioraznolikost, osjetljivost i postojeće korištenje vodotoka. "Nedostaju podloge za definiranje obima valorizacije vodotoka s najmanjim uticajem na životnu sredinu, kao i godišnji plan za vodotoke na kojima se može dodijeliti koncesija. Bez adekvatnog katastra koji sadrži sve nabrojane informacije koji je uz to pažljivo konzultiran tokom procesa planiranja, nije moguće govoriti o održivom hidroenergetskom planiranju. To znači da se svake godine biraju vodotoci, za koje su investitori iskazali interes, vodeći se jedinim parametrom, postojećim i vlastitim hidrološkim mjerenjima, te zanemarujući ostale parametre, kao što je to zaštita životne sredine", navodi on. Prema njegovim tvrdnjama, na taj način Crna Gora je u periodu od 2008. godine provela četiri javna nadmetanja i izdala 26 dozvola za izgradnju malih hidroelektrana u Crnoj Gori, od kojih je 21 ugovora u realizaciji sa predviđenih 46 malih hidroelektrana, te se očekuje uskoro i novi tender s preliminarnom listom od šest koncesionih vodotokova. "Pored ovoga, postojeće procedure za izdavanje dozvola za izgradnju malih hidroelektrana su složene, te uz puno pravnih praznina ne garantiraju zaštitu kako koncesionara, tako ni prirodnog resursa koji koriste. Jedan od faktora koji prouzrokuje raskid ugovora i sporiju realizaciju projekata s prva dva tendera je nepostojanje prostorno-planske dokumentacije u vrijeme kada su potpisani ugovori. Prilikom provođenja prve dvije tenderske procedure nijesu postojali elaborati ovjereni od strane operatora distributivne mreže kojima bi se definirali svi uvjeti i mogućnosti priključenja malih hidroelektrana na elektrodistributivnu mrežu, zbog čega su se u kasnijoj fazi pojavili problemi oko definiranja mjesta priključenja malih hidroelektrana", napominje Čabarkapa. Kako je istakao, Green Home se posvetila detaljnoj analizi nacionalnih strateških dokumenata i pravnih procedura, kako bi s ključnim zainteresiranim stranama identificirala probleme u ovom području i donijela preporuke za izmjene pravnih akata koje reguliraju područje planiranja i izgradnje malih hidroelektrana. "Ova analiza će se naći u Studiji koju će Green Home predstaviti na okruglom stolu, sredinom lipnja 2015. godine, dok je njena izrada omogućena kroz projekt „Jačanje administrativnog i zakonodavnog okvira za održivu hidroenergiju u Crnoj Gori" podržanim od strane Europskog fonda za Balkan", najavio je Čabarkapa, prenosi SEEbiz.