Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak izjavio je u subotu u Osijeku da će se pozajmicom od 10,5 milijuna kuna, koju će Hrvatska elektroprivreda dati Borovu, spriječiti blokada te tvrtke te osigurati njen opstanak i sačuvati 700 radnih mjesta. Borovo je najveći proizvođač obuće u Hrvatskoj, s najvećim iskustvom te tradicijom dužom od 80 godina, a HEP-ova kamata iznosi 7% godišnje. Novac bi trebao Borovu poslužiti za redovan rad, dok im ne bude isplaćen HBOR-ov kredit. Tvrtka je u predstečajnoj nagodbi s tražbinama od 153 milijuna kuna. 
Poslovni dnevnik piše da HEP kao javno poduzeće u principu može biti i korisnik i davatelj državne potpore, no proces mora biti javan te u skladu s europskim propisima. Kredit dakle, mora biti dan po tržišnim uvjetima. U HEP-u kažu kako njihova pozajmica nije državna potpora te da su dosadašnje pozajmice odobrene temeljem odluke Uprave i skupštine društva te u skladu sa zakonskom regulativom. "Plasman pozajmice uz godišnju kamatnu stopu iznad zakonom propisane najniže kamatne stope omogućuje nam ostvarenje većih financijskih prihoda u odnosu na niske kamatne stope koje se na kunske depozite može dobiti u komercijalnim bankama", kažu u HEP-u. 
Ipak, valja se prisjetiti da je u sličnim poslovima elektroprivreda bila financijski oštećena, a gospodarska korist nije ostvarena, upravo suprotno. HEP je svojedobno jeftinom strujom "pomagao" Šibenski TLM, odnosno mostarski Aluminij koji su na koljenima otkad su odnosi postali tržišni. U tom poslu HEP je oštećen za 650 milijuna kuna, stoji u DORH-ovoj optužnici koja tereti bivšeg predsjednika Uprave HEP-a Ivana Mravka, koji je tada navodno postupao po nalogu Ive Sanadera. HEP je također po nalogu Ive Sanadera Ježićevim tvrtkama Diokiju i Dina Petrokemiji isplatio pozajmicu od 15 milijuna kuna, te je toj tvrtki prodavao struju ispod tržišne razine. HEP je u tom poslu oštećen za 3,8 milijuna kuna, potvrdilo je vještačenje u sklopu suđenja Ivi Sanaderu. Kreditiranju i subvencioniranju tvrtki svojedobno je pribjegla Srbija, čiji Srbijagas je svojedobno kreditirao pojedine kompanije poput Azotare Pančevo, a danas je najveći gubitaš srpske privrede s državnim garancijama većim od milijarde eura.