Zbog regulacije cijena energije Hrvatskoj elektroprivredi prihodi su smanjeni za čak 450 milijuna kuna, daljnjih 100 mil. izgubljeno je otpisom onima na potresom pogođenim područjima a tvrtka se suočava s nezabilježenom sušom, zbog čega je proizvodnja u hidroelektranama prepolovljena, rečeno je danas na Danu energije u Hrvatskoj u organizaciji Hrvatskog energetskog društva. Predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić je konstatirao da su u okolnostima rata u Ukrajini tržišni postulati "gotovo pali u vodu", a od država u Europi se očekuje ubrzanje energetske tranzicije. 

HEP trenutno u obnovljivcima ima ukupno 60 projekata u pripremi, snage 1.400 MW, za što će im trebati i tri godine za dobivanje dozvola, naglasio je. Raspisan je međunarodni natječaj kojim se traži izvođač za SE Korlat, snage 99 MW, a od sedam projekata u fotonaponu četiri je već u izgradnji, od čega su dvije elektrane snage po 9,9 MW. Projekti koji su u realizaciji donose novih 130 MW snage, a financirat će se kreditom EBRD-a. Kad je riječ o projektu HES Kosinj- Senj Barbarić je rekao da je ovih dana u posao uveden izvođač radova na prvom hidrotehničkom projektu - tunelu Bakovac - Lika. Novi blok u EL-TO Zagreb, vrijedan 900 mil. kn u rad će biti pušten iduće godine. 

Energetska bilanca Hrvatske 2021. 

Od Dražena Jakšića, ravnatelja Energetskog instituta Hrvoje Požar mogle su se čuti novosti vezane za preliminarnu prošlogodišnju energetsku bilancu Hrvatske. Potrošnja električne energije u Hrvatskoj u prošlih šest godina rasla je samo za 1% godišnje. Prošla godina hidrološki je bila odlična pa je proizvodnja s 13,4 TWh u 2020. porasla na 15,27 TWh. Hidroelektrane su proizvele 7,2 TWh, vjetroelektrane 2 TWh, a biomasa i bioplin 1,1 TWh. Usprkos odličnim uvjetima, proizvodnja iz Sunca i dalje je vrlo slaba u Hrvatskoj pa je iz fotonapona lani proizvedeno samo 149 GWh energije. 

Lani je potrošeno 2,9 mlrd. m3 plina, od čega je tek 16% stiglo kopnenim putem, a dominirao je uvoz LNG-a iz SAD-a, Bliskog Istoka i Nizozemske. Lani je domaćom proizvodnjom moglo biti pokriveno 24% potreba za naftom (koja se u potpunosti izvozi u Mađarsku), i cca 30% potreba za plinom.  

Za ovu godinu EIHP očekuje da će opskrba naftom i naftnim derivatima ove godine ostati stabilna, opskrba plinom je riskantna no zemlja je u boljoj pozicije od drugih pošto ima LNG terminal. Očekuje se daljnje povećanje proizvodnje iz OIE, smanjenje potrošnje prirodnog plina uslijed visoke cijene i činjenica da veliki potrošači ili ne rade (Petrokemija) ili troše manje zbog visokih cijena. Cijene energije ostat će pod velikim utjecajem rata u Ukrajini i inflacije, s tendencijom daljnjeg rasta. 

Rješenje za skupe derivate

U pozivnom predavanju Davor Štern je govorio o skupoj nafti te je naveo da je u periodu najvećeg gospodarskog rasta od 1946. do 1973. cijena nafte bila praktički nepromijenjena, što je osnovni preduvjet gospodarske stabilnosti. "Burze su se otele kontroli, a to se dogodilo čim se fizička trgovina pretvorila u papirnatu (elektroničku), uveden su derivati, budućnice, hedging... To je dovelo do sve veće spekulacije, danas još potencirano ratom u Ukrajini. Sada imamo veliki problem s cijenama nafte i zato se zalažem da se međunarodna trgovina naftom odbija na bazi dviju država, s fiksim rokom isporuke i fiksnim cijenama, po razumnoj i realnoj cijeni od 50 do 70 USD za barel", rekao je Štern. 

On se zapitao zašto država kao 44% suvlasnik INA-e i dalje pristaje da se 600.000 t domaće nafte umjesto na preradu u Rafineriju u Rijeku šalje u Mađarsku. Cijena naftnih derivata određuje se formulom s mediteranskog tržišta, za koju Štern kaže da uključuje velik broj spekulativnih aktivnosti. Kada bi se nafta prerađivala u riječkoj rafineriji naftni bi derivati u startu bili 30% jeftiniji, naglasio je taj naftni stručnjak koji ističe da će bez ruskih energenata EU imati "duge i teške zime, a gospodarstvo će joj postati nekonkurentno"