Njemački Siemens jedna je od velikih globalno aktivnih tvrtki koja je potpisala Povelju o povjerenju - Za siguran digitalni svijet, kojoj je cilj bolja zaštita podataka, osoba i tvrtki te prevencija štetnog postupanja u digitalnom svijetu. Tim povodom u Zagrebu je održan panel o kibernetičkoj sigurnosti a koliko je u današnjem umreženom svijetu izložena Hrvatska ilustrira podatak o četrdesetak tisuća kibernetičkih napada prema Hrvatskoj u samo jednoj sekundi. Srećom, iako je prvi kibernetički napad zabilježen još 1994., do sada nije bilo ozbiljnih kibernetičkih napada u Hrvatskoj, iako 'ransomwarea' ima puno te se bilježe napadi na pojedine institucije. Mete napada su novac, informacije, procesi, oprema i sustavi, nacije, pojedinci a napada se i ciljano i nasumično. Na primjeru sad već legendarnog vrlo lukavo izvedenog napada na iranske centrifuge, gdje stručnjaci dugo nisu mogli ustanoviti uopće da je riječ o kibernetičkom napadu, vidi se koliko pametno se sustav može korumpirati. U Ukrajini je 2015. zbog kibernetičkog napada 225.000 ljudi dugo bilo bez struje, a problem se ponovio i 2016. i 2017.. U SAD-u je 2003. zbog kaskadnih pogrešaka 45 milijuna ljudi od dva dana do tri tjedna bilo bez struje, a 256 elektrana bilo je isključeno iz mreže. U saudijskoj petrokemijskoj industriji zamijećen je napad kojem je cilj bilo izazivanje eksplozije, a poznati su i pokušaji mijenjanja razine kemikalija u pitkoj vodi. 
Prof. Predrag Pale iz Centra za kibernetičku sigurnosti na FER-u ističe da se Hrvatska ne smije uljuljkati u lažnu sigurnost jer su sigurnosni problemi sve veći, a pogođene su i institucije i tvrtke. Ne navodeći ime ističe i primjer kartičarske tvrtke u Hrvatskoj koja je zbog organizacijskih promjena neadekvatno reagirale na kibernetičke napade ali je srećom po korisnike sve dobro završilo. "Posebno problematičnim držim medijsko glorificiranje počinitelja kibernetičkih napada u Hrvatskoj koje kao da se predstavlja neshvaćenim mladim genijalcima koji su se malo zaigrali, ali zapravo na njih možemo biti ponosni. Kibernetički napadi su vrlo ozbiljna prijetnja sigurnosti i na to treba adekvatno odgovoriti", kaže Pale. Hrvatska je u srpnju usvojila Zakon o kibernetičkoj sigurnosti operatora ključnih usluga i davatelja digitalnih usluga u ukupno 11 područja s kritičnom infrastrukturom, među kojima su i sektori energetike te distribucije i opskrbe vodom za piće. Svi sektori imaju rok od godinu dana da ako već nisu, izgrade sigurnosni sustav kojim će njihovo poslovanje kao i informacije o korisnicima biti zaštićeni od kibernetičkih prijetnji. 
Krešimir Kristić, voditelj Službe poslovne sigurnosti HEP-a na panelu je rekao da je ta tvrtka baš lani bila pošteđena ozbiljnije ugroze jer su na vrijeme alarmirani od strane Zavoda za sigurnost informacijskih sustava. Većina ugroza s kojima se suočavaju je automatski i rutinski uklonjiva a tvrtka je sada u osnivanju sigurnosnog informacijskog centra koji će u roku od tri do šest mjeseci biti potpuno funkcionalan. Stjepan Jambrak iz JANAF-a rekao je da je njihov sustav zatvoren i dobro postavljen te da se nisu susreli s ugrozama, a tvrtka intenzivno i uspješno radi na edukaciji zaposlenika o kibernetičkoj sigurnosti, što se pokazalo produktivnim. Svi sudionici ističu važnost preventivnog djelovanja i umreženosti u širenju informacija u Hrvatskoj i van nje te dobru međusektorsku suradnju sa sigurnosnim službama Hrvatske i drugih zemalja.