HEP ima značajan potencijal doći do poticaja za modernizaciju postrojenja u vidi besplatnih ETS jedinica, kojima je cijena u zadnje vrijeme drastično porasla i kreću se oko 20-25 eura/t te sve snažnije opterećuju cijenu proizvodnje iz fosilnih izvora, rečeno je na Power and Energy masters konferenciji (Energetska i procesna postrojenja i međunarodni forum o OIE) koja će danas i naredna dva dana u orgnazaciji Energetike marketing okupljati oko 250 profesionalaca u energetici. Naime, cijena ETS jedinica (kvota) sve više negativno utječe na svaki MWh proizveden iz konvencionalnih izvora, a HEP je jedan od obveznika njihove kupovine pa svaka olakšica za investicije treba biti objeručke prihvaćena u vidu aplikacije projekata koji smanjuju emisije. Govoreći o perspektivama za trgovanje emisijama u periodu 2021.-2030. Tamara Tarnik iz HEP-a naglasila je da se očekuje da će krajem razdoblja 2021-2030. cijena tone emisijske jedinice iznositi oko 35 eura/t. HEP-ov udio u ukupnim hrvatskim emisijama iznosi 13% odnosno 0,07% europskih emisija CO2.
Obveznicama ETS sustava na raspolaganju su četiri fonda za olakšanu prilagodbu u tom periodu. Hrvatska može očekivati na pristup tzv. Fondu za solidarnost u kojem je na raspolaganju 237 mil eura vrijednih emisija i osobito Fondu za modernizaciju postrojenja kroz ulaganje u energetsku učinkovitost i OIE, a rok za prijavu projekata za fond koji 100% sufinancira projekte besplatnim ETS emisijama je vrlo kratak - tek do kraja lipnja 2019. Nedavno je predstavljena tzv. Zelena knjiga, tj. scenariji za energetsku strategiju do 2030. a prema izglednijem scenariju energetske tranzicije S2 besplatne ETS jedinice mogle bi za jednu petinu smanjiti ogroman trošak udjela u modernizaciji elektroenergetskog sektora.
Kad je riječ o stanju u sektoru obnovljivih izvora energije, iz HOPS-a su rekli da je trenutno na mreži 21 vjetroelektrana snage 574 MW, a ta tvrtku lani je trošak uravnoteženja koštao 60 mil. kn s tendencijom rasta troška. Uskoro se očekuje ulazak na mrežu tri vjetroelektrane snage 162 MW (VE Krš-Pađane  i dvije male VE). Ukupno sedam VE snage 447 MW ima ugovor o priključenju ali ne i ugovor o otkupu s HROTE-om. Zahtjeva za priključenje je za čak 1800 MW vjetroelektrana i cca 600 MW FN elektrana (dvije veće FN elektrane snage 130 odnosno 150 MW i nekoliko manjih od 10-40 MW), dok se 2019. i 2020. očekuje rast zahtjeva. Radi lakšeg prihvata OIE u elektroenergetski sustav u roku 10 g. morat će se izgraditi 400 kV dalekovod od TS Konjsko do Melina te veći broj transformatorskih stanica, čvorišta na mjestu velike gustoće obnovljivaca (Hrvace, Otok, Krš-Pađane, Promina, Lika...)
U sklopu konferencije održan je okrugli stol na kojem su sudjelovali Mladen Renato Martinac iz Centrometala, Vinko Matuša iz TPK Orometala i Ivan Rendulić iz Duplica. Duplico dovršava investicijski ciklus vrijedan 10 mil. kn za koji su dobili subvencije u vidu smanjenja poreza na dobit i u idućoj godini otvorit će novu proizvodnu halu na 2.000 m četvornih u kojoj će raditi 20 radnika. "S obzirom na potencijale tržišta uskoro će biti potrebno širenje kapaciteta", rekao je Rendulić.
Govoreći o svom iskustvu s financiranjem širenja i olakšanja poslovanja, sudionici okruglog stola kažu da je dosta poteškoća i puno administrativnog dokazivanja za EU sredstva a da nisu dobili poticaje bili su spremni ići i s vlastitim novcem, iako pozdravljaju svaku pomoć koja je dobrodošla i olakšava rast poslovanja. TPK Orometalu je 2018. bila vrlo uspješna u smislu rasta prihoda, dobiti i rasta zaposlenih ali kontinuirano imaju poteškoća s radnom snagom. Stipendiranje preko FSB-a pokazalo im se vrlo korisnim, ali ne i stipendiranje učenika u srednjim školama u Zagorju jer mladi jednostavno ne žele raditi pa od 10-15 novih stipendija zaposle tek jednu osobu. Centrometal je imao vrlo uspješnu 2018. i očekuju nastavak tog trenda u 2019. U planu je gradnja nove hale na površini 13.000 m četvornih koja će biti gotova u svibnju iduće godine, a rade je vlastitim sredstvima. Mladen Renato Martinac je pohvalio perspektivu novootvorenog natječaja za instaliranje peći na biomasu i dizalice topline za obiteljske kuće. Govoreći o financiranju širenja proizvodnje koristeći novac iz EU fondova svi sudionici okruglog stola složili su se da je riječ o teško izborenim sredstvima i puno administriranja za koje su neki od njih koristili privatne konzultante jer nisu u mogućnosti sami ući u proceduru za aplikaciju na sredstva. TPK Orometal stekao je nedavno reference s dva kotla u jednoj rumunjskoj rafineriji te kao i Centrometal i Duplico, koji također dominantno zarađuju radeći u inozemstvu, slažu se da je na inozemnim tržištima veća konkurencija i oštra borba za posao.