U Hrvatskoj gospodarskoj komori pred velikim brojem zainteresiranih održano je danas javno predstavljanje i stručna rasprava o prijedlogu Strategije niskougljičnog razvoja RH do 2030. s pogledom na 2050., za koju javna rasprava završava ovaj tjedan. Robert Krklec, savjetnik u Upravi HEP Proizvodnje i predsjednik Udruženja energetike HGK rekao je da HEP podržava donošenje te strategije iako unutar sektora postoje razmišljanja da je prvo trebalo donijeti novu Energetsku strategiju a zatim Niskougljičnu. "HEP bazira svoj strateški razvoj na niskougljičnim tehnologijama, jer želi održiv i fleksibilan portfelj elektrana, stoga planira ulagati u revitalizacije postojećih hidroelektrana te investirati u vjetroelektrane i fotonaponske elektrane te visokoučinkovite kogeneracije na biomasu i bioplin. Želja kompanije je do 50% portfelja do 2030. imati u obnovljivim izvorima energije", rekao je Krklec. Kako bi se to ostvarilo potreban je stabilan i poticajan regulatorni okvir s čim svi investitorima imaju problem u zadnje vrijeme, rekao je, te dodao da ulaganja u elektroenergetsku mrežu koja podržava OIE ima svoju cijenu. Krklec drži da su ulaganja u energetsku učinkovitost u zgradarstvu doista razlog za optimizam i zapitao se je li si Hrvatska općenito postavila previsoke ciljeve, jer o njima treba pregovarati, a ne samo prepisati zadane EU brojke. Ivo Čović iz Končar Elektroindustrije rekao je da je ta tvrtka spremna svojim inovacijama i proizvodima sudjelovati na tržištu, ali sve će ovisiti o stimulaciji koju će dati država i zato je upozorio da poticaje treba usmjeravati u razvoj industrije i proizvodnje, a ne u forsiranje uvoza. "HEP je katkada bio zapreka većoj primjeni obnovljivih izvora. Trošak priključka za obnovljivce je vrlo velik i treba ga smanjiti jer je riječ o monopolu. HEP uopće nije zakoračio u razvoj vjetroelektrana i fotonaponskih elektrana i nadam se da će se uskoro dogoditi dramatičan iskorak u tom pravcu", rekao je Čović, inače bivši predsjednik Uprave HEP-a.
Bojan Reščec iz Zajednice OIE pri HGK je kazao da je politička igra 'toplo-hladno' za investitore u te oblike energije uzdrmala povjerenje investitora ali da drži da su ciljevi koje spominje strategija za OIE osvarivi, jer su ti izvori postali 'mainstream' a troškovi su se smanjili. Emanuel Kovačić iz INA-e je upozorio da će u budućnosti biti manje besplatnih ETS kvota i bit će skuplje te da Hrvatska između ostalog treba odrediti svoje ciljeve za primjenu biogoriva.  Ljubomir Majdandžić je, govoreći u svoje ime, savjetovao da se poveže Niskougljična strategija sa Strategijom prilagodbe klimatskim promjenama, a da bi Hrvatska dostigla prosjek EU već sada bi trebala umjesto 50 MW u solaru imati 500 MW. Ana Pavičić Kaselj, jedna od autorica nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama, prigovorila je da prioriteti i mjere izgledaju kao da ih je pisala druga osoba i da mjere nisu dovoljno detaljno razrađene, dok su neki segmenti manje ambiciozni od već postojećih usvojenih planova, poput Trećeg NAP-a za energetsku učinkovitost. Andreja Ana Lopac iz LNG Hrvatske je govorila o ogromnim potencijalima plina kao goriva u prometu te da bi trebalo napraviti punionice za brodove u većim lukama, a i INA bi sada nepridobiv plin mogla pročišćavati i prodavati na svojim pumpama. Vjeran Piršić iz Eko Kvarnera komentirao je da hrvatska brodogradilišta mogu isporučivati dijelove za vjetroelektrane te da bi država kroz energetsko zadrugarstvo i investicije građana koji zarađuju na turizmu trebala više ustrajati na primjeni fotonapona.