Hrvatska elektroprivreda potpisala je danas sporazume o suradnji na razvoju projekata fotonaponskih elektrana sa još šest općina i jednim gradom, temeljem njihovog interesa na ranije objavljen javni poziv. Sporazum o suradnji na izgradnji fotonaponskih elektrana potpisan je s općinama Vrpolje (4 MW), Lovinac (9.99 MW), Orle (9,99 MW), Zdenci (9,99 MW), Satnica Đakovačka (15 MW), Trpinja (5 MW) i gradom Valprovom (6 MW). Ukupna snaga tih elektrana iznosi 60 MW, a potrebna se ulaganja procjenjuju na 380 milijuna kuna. 

To je nastavak suradnje s općinama i gradovima s kojima je HEP 2019. i 2020. sklopio sporazume o razvoju 11 projekata sunčanih elektrana, a svi ti projekti dio su planiranih ulaganja elektroprivrede u oko 350 MW sunčanih elektrana od 2019. do 2030. Predsjednik uprave HEP-a Frane Barbarić naglasio je da će temeljem potpisanih sporazuma u narednih par godina biti izgrađeno 168 MW većih fotonaponskih elektrana diljem zemlje, čija vrijednost malo prelazi milijardu kuna. Radovi na izgradnji 18 sunčanih elektrana počinju iduće godine, a njihova očekivana godišnja proizvodnja iznosi 242 mil. kWh, što zadovoljava potrebe 65.000 kućanstava.

Hibridni park Korlat

HEP će nastaviti s ulaganjem u proizvodnju zelene energije, pri čemu se ističe fotonaponska elektrana Korlat, snage 75 MW, vrijedna pola milijarde kuna, koja će biti izgrađena uz VE Korlat te će činiti prvi hrvatski hibridni park obnovljivih izvora. HEP ulaže i u revitalizaciju hidroelektrana, što su ulaganja vrijedna 3,9 mlrd. kuna te u najveći projekt od osamostaljenja, hidroenergetski sustav Senj 412 MW, vrijedan 3,4 milijarde kuna. Svi novi projekti plinskih elektrana bit će spremni za korištenje vodika, kad za to bude vrijeme. 

Barbarić je vrlo zadovoljan što je tvrtka prvi puta od 2009. vratila svoj kreditni rejting u investicijski razred. Do sredine godine HEP je poslovao s 1,25 mlrd kn dobiti ili 291 milijun više u odnosu na isti period lani. Ministar energetike Tomislav Ćorić rekao je da svaki zeleni kilovatsat više, znači i manju ulaznu cijenu, jer fosilna goriva trenutno čine električnu energiju u proizvodnji i isporuci znatno skupljom nego što je to bilo još prije godinu dana.


"Svaki kilovatsat novih obnovljivaca znači nižu ulaznu cijenu i u konačnici nižu cijenu električne energije ne samo za kućanstva, nego i za poduzetništvo. Upravo se i zbog toga forsira ulaganje u obnovljive izvore energije", naveo je Ćorić.

Potvrdio je i da se cijena plina za kućanstva neće mijenjati do 1. travnja sljedeće godine, kao ni cijena električne energije. Na novinarsko pitanje hoće li država smanjivati trošarine na gorivo zbog velikog rasta cijena goriva, Ćorić je kazao da to u ovom trenutku nije opcija.