Na dnevnom redu sjednice Vlade koja će se održati danas nalazi se odluka o davanju suglasnosti na uplatu viška prihoda HERA-e u državni proračun. Prema toj odluci energetska regulatorna agencija ostat će bez 37,8 milijuna kuna prihoda ostvarenih u 2012. godini, a do toga se došlo temeljem dopisa Ministarstva financija od 6. prosinca 2013. Temelj za oduzimanje novca energetskoj regulatornoj agenciji je Izviješće o radu za 2012., stoji u odluci Vlade. Očigledno nije riječ samo o prihodima ostvarenim u 2012. jer u Izviješću o radu te agencije za 2012. stoji da su ukupni prihodi iznosili 26,2 milijuna kuna, a rashodi 18,3 milijuna kuna, što znači da je ostvaren višak u iznosu od 7,8 milijuna kuna. Ovom dugoročno vrlo štetnom odlukom energetski regulator izgubio je dio financijske neovisnosti koja je ključna za njegov neometan, nezavisan i kvalitetan rad u predstojećem, vrlo izazovnom periodu. 
Neki će reći da je Agencija bila rasipna, no to nije tako. Značajan dio prihoda u prethodnim godinama HERA nije potrošila dijelom zbog činjenice da nisu bili doneseni ključni zakoni u energetskom sektoru, što znači da se kasnilo i s podzakonskim aktima u njezinoj domeni. Osim toga, HERA-ine obaveze usljed ulaska Hrvatske u EU, u smislu potrebnog angažmana u sukreiranju energetskog zakonodavstva i primjene Trećeg energetskog paketa postale su odnedavno znatno veće nego do sada. ITO model koji je odabran za restrukturiranje HEP-OPS-a podrazumijeva vrlo snažnog, ekipiranog i angažiranog energetskog regulatora, sposobnog za kvalitetan nadzor 'unbundlinga'. 
Donedavno je nad HERA-om visila prijetnja ulaska agencije u proračunsko financiranje, što bi bilo ravno katastrofi. Čini se da je to za sada izbjegnuto, no jednako je loše što je Agencija ostala bez novca. O nezavisnosti HERA-e opširno je u intervjuu našem portalu u studenom govorio predsjednik Upravnog vijeća Tomislav Jureković. 
"S obzirom na brzi razvoj europskog tržišta i regulacije kao discipline, nacionalni energetski regulator također mora moći financirati potrebne specijalističke studije te imati pristup neovisnim savjetnicima i izvan granica države. Dobra regulacija mora biti neovisna, u svakom pogledu pa i u financijskom – jer jedino takva može garantirati stabilan i ravnopravan okvir poslovanja svim sudionicima i investitorima, te dugoročno djelovati u korist kupaca odolijevajući pritiscima partikularnih interesa. Ako HERA eventualno uđe u proračunsko financiranje i uslijedi pritisak na smanjenje sredstava, mislimo da bi to mogao biti problem. Kao što sam već rekao, u HERA-i trebamo još i više visokoobrazovanih specijalista, a ako ćemo imati negativan pomak u odnosu na današnje financije, mogli bi ostati i bez ovih stručnjaka koje sada imamo što, nadam se, nikome nije u interesu. Ako je suditi po iskustvima posljednjih godina, ukoliko bi eventualno došlo do narušavanja naše neovisnosti, moglo bi se očekivati pokoje pismo nadležnih europskih institucija koje bi upozorilo na to da, primjerice, uvlačenje regulatora u sustav proračunskog financiranja nije u skladu s dobrom praksom. No, takvi su postupci relativno dugotrajni. Neposredne posljedice narušavanja neovisnosti regulatora osjetile bi se u praksi energetskog sektora znatno prije", kazao je Jureković.