Iz HNS-a su se očitovali na objavu ugovora s tvrtkom Spectrum, kojoj je država bez natječaja u zamjenu za poslove 2-D seizmike Jadrana dala pravo da 25 godina prodaje sve podatke koji su prikupljeni o geologiji Jadrana, koje je prethodno napravila Ina i koji su državno vlasništvo. Mirela Holy optužila je bivšeg ministra Vrdoljaka da mu motivacija nije bila korist za državu te pozvala DORH da ispita te ugovore. U HNS-u Tportalu odgovaraju da su što se njih tiče, sve institucije dobrodošle vidjeti i istražiti ovaj posao. "Ugovoreni posao sa Spectrumom nije ništa koštao državu, a država je od njega zaradila 31 milijun kuna (od prodaje novih podataka 15 milijuna i 16 milijuna od prodaje starih podataka). Nadalje, RH je ovim poslom dobila u vlasništvo vrijedne materijale koji će se koristiti idućih nekoliko desetljeća. Stoga postavljamo pitanje - kako posao u koji je država krenula s nula kuna, dobila vrijedne podatke i zaradila 31 milijun kuna može biti loš posao? Uz sve poštovanje prema kolegici Holy, ne možemo se oteti dojmu da ona neutemeljenim optužbama na račun gospodina Vrdoljaka, koji je korektno radio svoj posao kao ministar, i vraćanjem na stare teme traži prostor za svoj povratak na političku scenu", poručuju iz HNS-a. Naglašavaju da su u tekstu koji je Holy napisala za H-Alter slučajno ili možda namjerno izostavljeni aneksi 3 i 4 spomenutog ugovora, pa smatraju da bi bilo dobro da ih pogledaju autori tog i svih budućih tekstova na ovu temu, kako analize ne bi nastajale na temelju selektivnih podataka. Ti aneksi ugovora nisu objavljeni a u HNS-u ne pojašnjavaju o čemu se u njima radi. Prilično je neobično da se o cijeloj priči koja propituje odgovornost bivšeg ministra gospodarstva Vrdoljaka očituje stranka, a ne on osobno. Znači li to da je posao sa Spectrumom ugovarao HNS? Portal H-Alter, koji je i ishodio javnu objavu Ugovora potpisanih sa Spectrumom, se pita je li MINGO obmanuo Povjerenicu za informiranje, koja je zatražila i na koncu sudskom presudom Visokog upravnog suda ishodila objavu cjelokupne dokumentacije. 

"To bi pak ujedno moglo značiti da se MINGO ogriješio o članak 25. stavak 4. Zakona o pravu na pristup informacijama, koji tijelima javne vlasti nalaže da povjereniku u postupku žalbe protiv rješenja omoguće uvid u (sve) informacije koje su predmet postupka. Da je MINGO pružio povjerenici uvid u anekse 3. i 4., a da je ona iz nekog razloga njihovo neobjavljivanje smatrala opravdanim, logično bi bilo očekivati da to bude navedeno u njezinu rješenju kojim je poništila MINGO-ovo rješenje o uskrati prava na pristup cjelokupnom ugovoru. A moguć je i "treći put", da su Aneks 3. i Aneks 4. sklopljeni nakon rujna 2013, to jest nakon našega podnošenja zahtjeva za pristup ugovoru"  piše H-Alter.