Po posljednjem istraživanju javnog mišljenja koje je objavila Europska komisija prosječno 80% građana EU-a slaže se s ekonomskim sankcijama ruskoj vladi, kompanijama i pojedincima, a u Hrvatskoj sa sankcijama se slaže 82% ispitanika, priopćio je ured Europskog parlamenta u srijedu. U Hrvatskoj je istraživanje provedeno na tisuću ispitanika od 20. travnja do 12. svibnja., dok je u EU anketirano više od 26.000 ljudi. Čak 92% Hrvata navodi da će rat utjecati na njihov životni standard, dok je u EU postotak također iznimno visokih 87%. 

Međutim, situacija je drugačija kada se postavi pitanje spremnosti na podnošenje posljedica mogućeg rasta cijena energije i hrane zbog sankcija. Na razini EU-a 40% je građana spremno podnijeti rast cijena energije kao posljedicu sankcija Rusiji, a 58% nije. Samo je 21 posto ispitanika u Hrvatskoj spremno podnijeti rast cijena energije, a 78% nije, dok ih sličan postotak (76%) nije spreman prihvatiti rast cijena hrane kao posljedicu sankcija. 

Rat i ekonomske posljedice

Rast cijena energenata spremna je prihvatiti većina ispitanika samo u Danskoj (85%), Švedskoj (79%), Nizozemskoj (73%), Finskoj (70%) i Luksemburgu (57%), a spomenute su zemlje također jedine u kojima je većina građana spremna na porast cijena hrane. 

Najmanji je postotak ispitanika spreman prihvatiti porast cijena energenata i hrane u Bugarskoj, Grčkoj, Cipru i Slovačkoj, a na petom je mjestu Hrvatska. Glavnina ljudi u Hrvatskoj, njih 66% u Hrvatskoj smatra da se zbog rata u Ukrajini smatra da se njihov život neće nsataviti odvijati bez posljedica (u EU 61%). Posljedice rata već su smanjile standard 46% Hrvata (i 40% Europljana), koji očekuju da će tako i ostati barem godinu dana, dok za 50% njih standard nije pao (47% Europljana). 

Zajedničke vrijednosti

Pola građana Hrvatske misli da je važna obrana zajedničkih EU vrijednosti (sloboda, damokracija), čak i ako to utječe na životne troškove, dok se polovina građana s tim ne slaže, stavljajući zadržavanje cijena i standarda na prvo mjesto. Za razliku od EU, u kojoj 39% matra da zadržavanje životnih troškova mora biti prioritet pa i ako to utječe na obranu zajedničkih vrijednosti. Pozitivan stav o Rusiji ima tek 13% građana, a u EU njih 10%. Hrvatima je najvažnije da Europski parlament brani slobodu kretanja (27%, dok je to u EU samo 15%), pa tek onda ljudska prava, slobodu govora i demokraciju.