Ministar financija Marko Primorac ovaj tjedan na sjednici Vlade predstavio je prijedlog proračuna za 2023., kojim se predviđaju prihodi od 24,9 milijardi eura i rashodi od 26,7 milijardi eura te deficit proračuna opće države po ESA 2010 metodologiji od 1,6 milijardi ili 2,3 posto BDP-a. 

Nakon rasta BDP-a za projiciranih 5,7 posto u 2022., pri izradi proračuna za iduću godinu Vlada je projicirala gospodarski rast od 0,7 posto u 2023., zatim od 2,7 posto u 2024. te 2,6 posto u 2025. godini. 

Očekuje se i usporavanje inflacije s ovogodišnjih projiciranih 10,4 posto, na 5,7 posto u 2023. godini uslijed iščezavanja poremećaja u opskrbnim lancima, niže razine uvezene inflacije, kao i visoke baze iz 2022., rekao je Primorac. U 2024. godini očekuje se njezino daljnje usporavanje na 2,5 posto, te u 2025. na 2,3 posto, izvijestila je Hina


Diversifikacija dobavnih pravaca 

Primorac je, među ostalim, istaknuo da se proračun donosi u izmijenjenom vanjskopolitičkom i geoekonomskom kontekstu. 

Stoga država nastavlja ulagati u diversifikaciju dobavnih pravaca i osiguranje kontinuiteta opskrbe energentima, čime će se Hrvatska pozicionirati i kao regionalno energetsko čvorište. 

Ministar je pritom istaknuo ulaganje 75 milijuna eura u izgradnju plinovoda Zlobin-Bosiljevo i povećanje kapaciteta LNG terminala.