Europski istraživački konzorcij za fuzijsku energiju (EUROfusion) nedavno je svečanim događanjem u Bruxellesu obilježio početak petogodišnje faze 'konceptualnog dizajna' i ključnog tehnološkog razvoja europske fuzijske elektrane DEMOnstration (DEMO), kako bi se fuzijska snaga prevela iz koncepta u komercijalnu stvarnost. 

Konzorcij je najavio kako očekuje da će elektrana DEMO moći proizvesti električnu energiju neto snage od 300 do 500 MW, priopćeno je iz Instituta Ruđer Bošković (IRB). Veliki je ovo korak naprijed za okončanje ovisnosti o fosilnim gorivima. 

"'To znači da istraživači diljem svijeta okupljeni na projektu EUROfusion, a među kojima su i hrvatski znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković, počinju rad na dizajnu europske fuzijske demonstracijske elektrane DEMO za koju očekuju da će konačno proizvesti neto energiju na razini potrošnje milijunskog grada", objašnjava dr. sc. Tonči Tadić koji je u ime IRB-a koordinator Hrvatske fuzijske istraživačke jedinice CRU. 

Uz IRB, hrvatski fuzijski istraživački tim čine i kolege s Instituta za fiziku, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Metalurškog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta Splitu.

 

Eksperimentalni reaktor

Događajem pod nazivom 'Obzor EUROfusion' međunarodni konzorcij EUROfusion, koji okuplja 4800 istraživača iz 30 institucija i istraživačkih instituta članica Europske unije (EU) te više od 150 partnerskih institucija koje se bave istraživanjem nuklearne fuzije, proslavio je početak novog poglavlja utrke prema razvoju prve pokazne nuklearne fuzijske elektrane DEMO, koji će se financirati iz programa 'Obzor Europa'. 

Na događanju su dr. sc. Gianfranco Federici, voditelj odjela za fuzijsku tehnologiju EUROfusiona i prof. dr. sc. Tony Donné, voditelj programa EUROfusion, prezentirali dosadašnja postignuća s posebnim naglaskom na svjetski rekord fuzijske energije na fuzijskom reaktoru JET, kojeg su objavili istraživači EUROfusiona ranije ove godine, a koji je bio ključna potvrda da će fuzijski eksperimentalni reaktor ITER, ali i fuzijska elektrana DEMO dobro i stabilno raditi. 

Usporedbe radi, za proizvedenih 50 megadžula energije na JET-u bilo je dovoljno svega 170 mikrograma fuzijskog goriva. Za tu energiju bila bi potrebna tisuću puta veća količina urana, šest milijuna veća količina prirodnog plina ili 23 milijuna puta veća količina ugljena.

 

Novi materijali 

Ovom prilikom vodeći ljudi konzorcija EUROfusion predstavili su planove u području fuzijskih istraživanja koji će globalnom fuzijskom eksperimentu omogućiti što skoriji početak, ali i ilustrirali tehnološke izazove s kojima se trebaju suočiti prije nego što se elektrana DEMO može pustiti u pogon. 

Ponajprije, to je znanstvena i tehnička potpora EUROfusiona za pokretanje i uspješan rad 15 milijardi eura vrijednog fuzijskog eksperimentalnog reaktora ITER, kojeg u francuskom Cadaracheu zajednički grade EU, SAD, Kina, Rusija, Japan, Koreja i Indija. 

Povrh toga, nužna je potraga za novim materijalima koji bi trebali izdržati ekstremne uvjete unutar elektrane DEMO, poput visokih temperatura koje postiže vruća fuzijska plazma, ali i zračenja uslijed neutronskog bombardiranja uzrokovanog reakcijama nuklearne fuzije. 

Stoga, da bi 2035. godine započela gradnja elektrane DEMO, prvo je potrebno doći do materijala za njenu gradnju. 

Upravo će u tim istraživanjima važnu ulogu imati hrvatski i španjolski znanstvenici koji rade na ispitivanju materijala nužnih za gradnju ove elektrane na projektu DONES.

 

Hrvatske tvrtke

Hrvatska i Španjolska su se 2018. dogovorile da će zajednički ispitivati materijale koji mogu izdržati ekstreme uvjete u fuzijskoj elektrani, i to u sklopu projekta DONES, čije će postrojenje biti izgrađeno u španjolskom gradu Granadi. 

DONES je posebice spomenut na događaju 'Obzor EUROfusion' jer je riječ o drugom po važnosti fuzijskom uređaju u Europi, odmah nakon ITER-a. S tamošnjim znanstvenicima surađivat će i timovi znanstvenika iz Hrvatske u Konzorciju DONES.HR pod vodstvom 'Ruđera'. '

"Trenutno su u ovakve unosne poslove uključene i četiri hrvatske kompanije. Štoviše, ako pogledate fuzijsku kartu Europe, primijetit ćete da jedna mala Hrvatska uvelike iskače, kako aktivnostima naših znanstvenika, tako i uključivanjem kompanija angažiranim na poslovima na ITER-u i DONES-u, bilo izravno, bilo kao podizvođači. Međutim, angažman hrvatskih kompanija može i treba biti još bolji", ističe dr. Tadić, najavivši da će sve kompanije u Hrvatskoj koje imaju potencijala i kapaciteta biti uključene u unosne natječaje u fuzijskim istraživanjima imati priliku izmijeniti iskustva i saznati sve o prilikama na vodećoj svjetskoj fuzijskoj konferenciji SOFT 2022 koja će u Dubrovnik dovesti vodeće fuzijske stručnjake u rujnu ove godine.

power and energy masters