Predsjednik Hrvatske udruge naftnih inženjera i geologa Mirko Zelić na Energetskoj konferenciji na Zagrebačkom velesajmu ocijenio je da su hrvatski potencijali pridobivanja nafte i plina i nakon 60 godina intenzivne eksploatacija i dalje znatni, te da država može ostvariti veliku korist od svojih rezervi ugljikovodika. Naveo je podatak prema kojem država raspolaže s 267 milijuna barela ekvivalenata nafte, a riječ je o prirodobivim rezervama. Od tih količina 69% odnosi se na naftu, a 31% na plin. Ako se računa vrijednost od 100 USD po barelu, pridobive rezerve nafte postižu tržišnu vrijednost od 132 milijarde dolara, a rezerve plina s cijenom od 0,545 USD/m3 vrijede 54 milijarde dolara. Po njegovom mišljenju država bi trebala osnovati Agenciju za istraživanje ugljikovodika koja bi na sebe preuzela stručne poslove oko koncesioniranja, nadzor nad koncesijama i slično. On smatra da je Hrvatska pogriješila dajući posao snimanja 120.000 km2 pomoću 2-D seizmike norveškoj tvrtki Spectrum Geo jer je 2-D seizmikom već snimljeno 58.000 km2, a 3-D seizmika učinjena je na 10.000 km2. Ti podaci po Zeliću su dovoljni su da država uštedi vrijeme i uspusti se u raspis natječaja za koncesije. Željko Tremac iz Ine naglasio je da ta tvrtka ima dosta poteškoća s privođenjem novih polja eksploataciji jer državi treba mnogo vremena da izda sve potrebne dozvole, pa čak i tri godine. Nakon što je prije dvije i pol godine izgubila pravo istraživanja u tri istražna prostora s krajem ove godine Ina će ostati bez zadnjih istražnih blokova, a spremni su javiti se na natječaj za koncesije koji će država raspisati.