Vijeće Predsjednika Republike za energetsku tranziciju, na čelu s Julijem Domcem na svojoj 6. sjednici održanoj u srijedu u Uredu Predsjednika Republike, predstavilo je Smjernice za ubrzanje energetske tranzicije. Riječ je o prijedlozima kako povećati udjele obnovljivih izvora energije, kako značajnije potaknuti tzv. građansku energetiku, odnosno ukloniti prepreke za razvoj toplinarstva te dekarbonizaciju gradova. 

S obzirom na dosadašnji tempo, Hrvatska je već u zaostatku na putu ostvarivanja zadanih ciljeva, naglašava se. Vidljivo je da su postavljeni ciljevi ambiciozni, ali ne i nedostižni, ako se ne počne odmah djelovati. Novi i još ambiciozniji ciljevi postavit će se u okviru zakonodavnog paketa Zreli za 55 čime će se potreba ubrzanja energetske tranzicije još povećati. 

Vijeće se referira na Strategiju energetskog razvoja do 2030.Tzv. „Nulti scenarij“ u 2030. godini pretpostavlja instaliranu snagu sunčanih fotonaponskih elektrana od 988 MW i vjetroelektrana od 1.928 MW. Važno je pritom spomenuti da „Nulti scenarij“ nije formalno usvojen, već je predstavljen kao informativan, a još uvijek je važeći scenarij S2 iz Strategije. Iznimno je važno čim prije usvojiti nulti scenarij kako bi se uskladilo Hrvatsku sa zahtjevima Zelenog plana te ciljevima ugljične neutralnosti, smatra Vijeće i predlaže ga kao referentnog za hrvatsku energetiku te nadopuna NECP-a u skladu s tim. 

Pad dinamike izgradnje obnovljivaca

U proteklom je razdoblju razvoj FN projekata bio ograničen kvotama i visokim troškovima ulaganja, a primjetan je bio i pad dinamike izgradnje vjetroelektrana, konstatira Vijeće. U 2050. godini „Nulti scenarij“ predviđa još znatniji porast izgradnje sunčanih elektrana te njihova instalirana snaga doseže do 7.104 MW, a vjetroelektrana 3.975 MW. U te elektrane se ubrajaju projekti čiji su investitori fizičke i pravne osobe, a koji koje će se priključiti na prijenosnu i distribucijsku mrežu. Osim održive opskrbe električnom energijom, nužno je provesti i tranziciju u sektoru grijanja i hlađenja, naglašava vijeće. 

Vijeće predlaže ubrzanje i pojednostavljenje postupaka procjene utjecaja na okoliš za male projekte, poštivanje zadanih rokova za izradu dokumentacije, integraciju mjera energetske tranzicije u prostorne planove i osiguranje novca za JLS za njihovu implementaciju. Traži se ažurnije rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na državnom vlasništvu, savjetodavna pomoć investitorima, kontinuitet u natječajima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te šira primjena geotermalne energije, te još brojne mjere. Više je moguće pročitati OVDJE