Vlada je na prošloj sjednici donijela prijedlog izmjena Zakona o biogorivima, kojim se uz primjenu multiplikativnih faktora nastoji osigurati da Hrvatska ispuni svoje ciljeve u primjeni alternativnih goriva. Naime, uz sav trud sada smo na nešto manje od 7% njihove primjene, a do 2030. EU traži 14% udjela. Pošto INA u svom programu Novi smjer namjerava graditi biorafineriju u Sisku za proizvodnju naprednih biogoriva, a jedna od glavnih sirovina bit će miskantus (koji se izrijekom ne spominje u prijedlogu zakona), pitali smo naftnu kompaniju kako gleda na taj zakonski prijedlog, odnosno mogu li nastaviti sa svojim projektom bez poteškoća. Očigledno, da bi se zakon iščitao, treba biti malo veći stručnjak, a u INA-i znaju čitati -:). Uzgred, MOL grupa. čija je INA dio, godišnje kupuje više od 500.000 t biogoriva za primješavanje, a kako su njegove cijene velike, raste i interes da se izgradi pogon u Sisku. 

Komplicirani zakoni

Iz INA-e pojašnjavaju da Zakon o biogorivima navodi kako je bioetanol etanol koji se proizvodi od biomase i/ili biorazgradivoga dijela otpada, da bi se koristio kao biogorivo. Istovremeno se ta biomasa definira kao biorazgradivi dio proizvoda, otpada i ostataka biološkog podrijetla iz poljoprivrede (uključujući tvari biljnoga i životinjskoga podrijetla) u što spada i miskantus. Također, Zakonom se potiče proizvodnja bioetanola iz lignoceluloznih sirovina, a Direktiva za obnovljive izvore energije pod lignoceluloznim sirovinama izrijekom definira miskantus kao sirovinu za proizvodnju naprednih biogoriva, dok Zakon o biogorivima predstavlja alat kako implementirati tu direktivu u naš zakonodavni okvir. 

Pri tom treba znati da Zakon o drvenastim kulturama kratkih ophodnji opisuje način uzgoja brzorastućih biljnih vrsta za proizvodnju biomase, pri čemu Pravilnik o popisu biljnih vrsta za osnivanje drvenastih kultura kratkih ophodnji te načinu i uvjetima pod kojima se mogu uzgajati izrijekom spominje miskantus (Miscanthus x giganteus). 

Uvoz

INA je do sada biogoriva primješavala koristeći sirovine iz uvoza, jer je Hrvatska nepoticajnom politikom ugasila domaću proizvodnju, što je neoprostivo, a u istoj su poziciji i drugi opskrbljivači derivatima, koji ovise o skupim biogorivima na EU tržištu. U INA-i, čiji partner MOL odnedavno proizvodi biogoriva u Mađarskoj,  kažu da su do sada ciljevi ispunjeni u potpunosti, u skladu s tehnološkim mogućnostima i dostupnosti pojedinih biokomponenti na tržištu. "S obzirom na sve više zahtjeve u narednom razdoblju 2021.-30. i smanjenu dostupnost naprednih biogoriva, postoji određeni izazov u ispunjenju za sve opskrbljivače i obveznike na tržištu Republike Hrvatske, ali i Europske unije. Međutim, INA će poslovati u skladu s najboljim praksama i poštujući sve regulative.", kažu na naš upit. 

Projekti u vodiku

Zanimalo nas je i kakva će biti Inina buduća politika prema obvezama ovog Zakona kad je riječ o primješavanju biogoriva, te primjeni drugih alternativnih goriva u cilju smanjivanja ugljičnog otiska. INA tu izdvaja projekt izgradnje biorafinerije i razvoj vrijednosnog lanca vodika u prometu u partnerstvu s Gradom Zagrebom.
Hrvatska sve više apostrofira proizvodnja vodika iz OIE, a Ine je ranije iskazala interes za proizvodnju vodika iz prirodnog plina. 

"Ekonomiju vodika INA namjerava izgraditi razvojem projekta proizvodnje zelenog vodika elektrolizom vode električne energije iz obnovljivih izvora, a koju namjerava koristiti dijelom i iz vlastitih izvora proizvodnje. Također, uz proizvodnju zelenog vodika planira se i izgradnja potrebne infrastrukture za skladištenje i distribuciju vodika u sektoru prometa do 2030. godine. Postojeća proizvodnja vodika u Rafineriji nafte Rijeka također može biti značajan izvor vodika u tranzicijskom periodu, a dugoročno može biti izvor niskougljičnog vodika (tzv. plavog) uz primjenu tehnologije CCS (Carbon Capture and Storage) koja se bazira na hvatanju i skladištenju CO2", kažu u INA-i, koja već godinama kod Ivanić Grada uspješno provodi jedan od najvećih EOR projekata na kontinentu.