Nakon neočekivanih i neviđenih kretanja na tržištu u prvoj polovini 2020., rezultat INA Grupe pao je u odnosu na rezultate iz 2019. godine. 

S popuštanjem restriktivnih mjera povezanih s pandemijom koronavirusa, globalno tržište nafte počelo se stabilizirati. Međutim, industrija nafte i plina i dalje je daleko od potpunog oporavka, priopćeno je iz INA-e. 

CCS EBITDA ove kompanije iznosila je 813 milijuna kuna, što je pad za 31 posto u odnosu na isto razdoblje u 2019. godini. No, rezultat drugog tromjesečja 2020. sličan je razinama prvog tromjesečja ove godine, odražavajući oporavak cijena ugljikovodika i stabilno interno poslovanje. 

Izvještajni rezultat je i dalje negativan, iako značajno manje nego u prvom kvartalu 2020., s EBITDA-om u iznosu minus 54 milijuna kuna, pod utjecajem vanjskog okruženja, navodi se u financijskim rezultatima INA Grupe za prvo ovogodišnje polugodište.


Pad maloprodajnih količina 

CCS EBITDA bez jednokratnih stavki rafinerija i marketinga, uključujući usluge kupcima i maloprodaju, u prvom polugodištu je pozitivna te iznosi 185 milijuna kuna, zbog zdravog poslovanja maloprodaje. Unatoč tome, izvještajna EBITDA pokazuje negativan trend te iznosi minus 682 milijuna kuna, u skladu s nepovoljnim cjenovnim okruženjem. 

Pandemija i pad u turističkom sektoru rezultirali su padom maloprodajnih količina od 16 posto, dok su prihodi od negoriva nastavili s rastom. 

Kapitalna ulaganja su također smanjena zbog potrebnih mjera koje su donesene tijekom ekonomske krize uzrokovane pandemijom koronavirusa. Omjer duga i kapitala iznosio je 20 posto na kraju prvog polugodišta, dok je neto dug iznosio 2,54 milijarde kuna. 

Predsjednik Uprave INA-e Sándor Fasimon kaže kako je 2020. bila jedna od najizazovnijih godina za naftnu i plinsku industriju. "Međutim, za naftnu i plinsku industriju oporavak se još uvijek ne nazire, jer je potražnja tek djelomično obnovljena, a razine cijena, osobito plina, i dalje su preniske da bi se poslovalo s dobiti. U takvim nepredviđenim uvjetima INA je poduzela brze operativne i financijske mjere za prilagodbu poslovanja, među kojima su najznačajnije bile daljnja racionalizacija poslovanja, smanjenje operativnih troškova i odgađanje ulaganja koja nisu od ključne važnosti", rekao je, među ostalim, Fasimon.