Inini sindikati prava radnika u maloprodaji odlučni su po potrebi braniti i štrajkom, te demantiraju medijske napise za koje tvrde da preuveličavaju plaće u Ininoj maloprodaji u odnosu na konkurenciju. Plaće na crpkama Inine konkurencije manje za svega 15-20% od plaća na Ininim crpkama, priopćeno je iz Ininog sindikata Inaš. Sindikati INE negativno su se odredili u odnosu na izneseni prijedlog i ne prihvaćaju nastavak razgovora o novom operativnom modelu, a koji podrazumijeva prelazak radnika na rad u novo društvo INA-Grupe uz smanjenje materijalnih prava i sporazumni prestanak ugovora o radu s INA, d.d., a radnici su iskazali veliko nezadovoljstvo prema novom modelu i snažnu podršku sindikatima u obrani svojih prava. U slučaju pokušaja implementacije predloženog modela koji nije utemeljen na zakonu, ili u slučaju smanjivanja prava radnika odgovorit će industrijskim akcijama.
Plaće prodavaca na Ininim benzinskim crpkama, kojih u Hrvatskoj ima oko 400, kreću se od 5668 do 6900 kuna bruto, a kako navodi clačak plaće zaposlenika konkurentskih crpki krecu se od 5000 do 5800 kuna. Primjerice, Inini prodavači sa godinu-dvije staža ostvaruju mjesečna primanja, odnosno plaću sa uključivo svim dodacima na smjene za noćni rad, rad vikendom, blagdanom i u drugoj smjeni, u iznosu od 5020 kuna neto, a voditelji PUO objekata koji se navode kao primjer u članku imaju plaću cca 9000 bruto, a ne neto, a kako oni po potrebi posla rade samo u prvoj smjeni na plaću im se ne dodaju dodaci za smjenski rad. 
"No, primjerice, OMV koji primjenjuje princip najma ili franšize pa zaposlenici na crpkama nisu zaposlenici OMV-a, nego tvrtki koje su ih uzele u najam ili franšizu imaju najnižu plaću, a dodaci im se na rad vikendom, noćni ili prekovremeni rad ne plaćaju, sudeći po našim neposrednim saznanjima od zaposlenika tih tvrtki, a što nije sukladno zakonu. Za razliku od tvrtki konkurencije koje se bave samo maloprodajom derivata, Ina je vertikalno integrirana naftna kompanija sa tri osnovne djelatnosti pa isto nije niti usporedivo, kažu u Inašu. Zbog ogromnog pada domače proizvodnje sirove nafte i ukupne prerade derivata u Ininim rafinerijama, kako domaće tako i uvozne, efekt profitabilnosti prodaje derivata u maloprodaji je znatno umanjen, jer se na Ininim crpkama večinom i sve više prodaju uvozni derivati proizvedeni u stranim rafinerijama. Takva politika dovela je do jačanja konkurencije na tržištu i slabljenja konkurentnosti Ine. I sada se pitamo da li treba stigmatizirati ove „visoke“ plaće prodavača Ininih crpki. Čini nam se da“uspješnije i racionalnije“ poslovanje u INI vec nekoliko godina za poslodavca samo podrazumijeva smanjenje prava radnika INE i utvrđivanje viškova. Razlozi za to leže u hladnoj ekonomskoj logici o namicanju profita kroz rezanje troškova osoblja, jer doba gospodarske krize, suočavanja sa konkurencijom i povećanih očekivanja kupaca, za druge načine povećanja produktivnosti i profita zahtijeva snažnije upravljačke vještine i veći angažman poslodavca. Na žalost, iz INE je tijekom protekle dvije godine otišlo više od 3000 radnika, a doista je neshvatljivo da je INA utvrđivala viškovima i tisuće visoko stručnih radnika čije vještine i kompetencije danas u INI nepovratno nedostaju. Kao razlog pokušaja rezanja plaća navodi se modernizacija Ininih benzinskih postaja koja bi se trebala financirati od dodatne zarade u maloprodaji kroz smanjenje plaća radnika. Ukoliko bi se ušteđena sredstva na plaćama radnika uložila u modernizaciju Ininih benzinskih postaja to bi značilo da radnici ulažu u tuđu imovinu, razvoj i unapređenje poslovanja, a da im sa te osnove nije ponuđena kompenzacija u dionicama Društva", kažu u Inašu.