Kada su 2005. godine otkrili “pametni materijal” koji naftu i druge tekućine pretvara u gel, znanstvenici Instituta “Ruđer Bošković” (IRB) odlučili su svoje otkriće patentirati. Osam godina poslije taj “pametni materijal”, koji je sintetizirala gel grupa Laboratorija za supramolekularnu i nukleozidnu kemiju na IRB-u, mogao bi naći svoju primjenu u transportu nafte i naftnih derivata, ali i u prehrambenoj, farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji te zaštiti okoliša, piše Jutarnji.
Dovoljno je tek 0,017% toga gelatora, a 99,983% benzina ili dizela da nastane gel. Usporedbe radi, u literaturi se smatra dobrim za primjenu ako jedan do dva posto gelatora potakne stvaranje gela. Ruđerov supergelator je izrazito efikasan, a nije toksičan pa su mogućnosti njegove primjene goleme. Izgledna je primjena u naftnoj industriji jer fizikalni parametri ukazuju na to da bi prijevozom nafte i derivata u obliku gela znatno pojeftinili troškovi prijevoza i povećala bi se sigurnost transporta. U IRB-u zbog pregovora s potencijalnim ulagačima iz inozemstva ne mogu o tome govoriti detaljnije. Ruđerov supergelator mogao bi se primijeniti i u zaštiti okoliša. Primjerice, da se izlije nafta u more, spoj bi gelirao naftu, ali ne i morsku vodu. To bi onda omogućilo lako uklanjanje nafte i sličnih onečišćenja. Priprava spoja nije jako zahtjevna, a ekonomski je isplativa, piše Jutarnji.