Znanstvenici Laboratorija za zelenu sintezu Instituta Ruđer Bošković (IRB) su, u suradnji s kolegama s kanadskog Sveučilišta McGill i američkog Sveučilišta Norhtwestern, razvili novu, brzu i za okoliš prihvatljiviju metodu sinteze poroznih metal-organskih materijala korištenjem mehanokemijskih procesa. Ove mreže građene su od metalnih iona, koji služe kao čvorovi u strukturi, a premošteni su organskim molekulama tako da tvore visoko uređene trodimenzionalne strukture s porama ili kanalima, koje ponekad mogu dosegnuti nano- ili mikro- skalu. Ti materijali su izrazito interesantni znanstvenicima zbog njihove potencijalne primjene u pohrani stakleničkih plinova ili izradu gorivih ćelija za pokretanje, primjerice, automobila, te za katalitičke reakcije i pročišćavanje. ''Rastuća važnost MOF materijala se reflektira i u njihovoj nedavnoj komercijalizaciji, što znači da je moguće nabaviti neke vrste ovih materijala i komercijalnim putem. Ipak, glavnom preprekom većoj uporabi ovih materijala u industrijskim procesima te uzrokom za njihovu visoku cijenu se smatra njihova sinteza, koja je dugotrajna, zahtijeva veliki ulog energije i visoke temperature, te proizvodi mnogo otpada koji je teško reciklirati.'' – objašnjava dr. sc. Krunoslav Užarević, voditelj Laboratorija za zelenu sintezu IRB-a. Za razliku od toga, nova metoda koju je razvio tim znanstvenika temelji se na mljevenju polaznih spojeva u posebno razvijenim mehanokemijskim reaktorima bez korištenja jakih kiselina, visokih temperatura i bez viška reaktanata. ''Vrijeme sinteze, koje smo provodili na sobnoj temperaturi, skratili smo na manje od jednog sata, umjesto uobičajenih 24 odnosno 48 sati na temperaturi od 150 °C uobičajeno potrebnih u otopinskoj sintezi.'' – dodaje Užarević. Ova istraživanja su pokazala ne samo da je mehanokemija pogodna za sintezu visoko poroznih materijala, nego predstavlja značajan doprinos razumijevanju i kontroli mehanokemijskih reakcija.