U Saboru je danas nakon uzaludnog listanja 300 amandmana po hitnom postupku prvog i drugog čitanja izglasan Zakon o privatizaciji INA-e iako je glavnina oporbe napustila sabornicu. Zakon je izglasan sa 74 glasa za i dva protiv, a upravo to dvoje zastupnika spasilo je kvorum vladajućima. To su Hrvoje Zekanović (HRAST) i Zlatko Hasanbegović (Neovisni za Hrvatsku) koji su glasali protiv. Prije samog glasanja tražile su se stanke, padale su opomene, a puštale su se i snimke pjesme "Ustani bane". Nakon izglasavanja zakona država s više od 44,8% udjela u kompaniji ima manji utjecaj na upravljanje kompanijom nego što je MOL dobio 2003. stjecanjem 25+1 dionica, kada je primjerice, dobio pravo u Nadzornom odboru imati dva člana i ključnu osobu u Upravi zaduženu za financije. 
Ovim zakonom omogućava se primjerice MOL-u da aktivira kontroverzne dionice sa skrbničkih računa i one na kojima ima opcijski ugovor (1,6%) i sa sadašnjih 49,1% udjela prijeđe 50% udjela u kompaniji. Da bi to napravio, ili eventualno dodatno povećao udio u kompaniji treba suglasnost ministra energetike za plan upravljanja i poslovanja kompanijom. Jednom, kada strateški ulagač izravno ili neizravno poveća svoj udio iznad 50% imat će u Upravi četiri člana od ukupno šest, a ne kao do sada tri od od šest članova. Prema ovom zakonu, dok god je RH dioničar u INA-i imat će dva člana Uprave, ali bez prava glasa. Zašto takva kastracija u odlučivanju, nije objašnjeno. 
Izmjenom Zakona država se odriče ekskluzivnih prava vezanih uz kontrolu nad promjenama u vlasništvu društva i mogućnosti veta na određene odluke Uprave te prava prvokupa cjelokupne ili dijela imovine, a egida je da zakon treba uskladiti s pravnom stečevinom EU-a. Stjecatelj dionica Ine koji želi prijeći prag od 50 posto dionica o tome bi trebao obavijestiti resornog ministra te mu predati dugoročni plan upravljanja poslovanjem. Vlada bi, temeljem mišljenja ministra, donijela odluku o suglasnosti za stjecanje dionica u roku 30 dana. Ta suglasnost može biti uskraćena ili oduzeta ako Vlada ocijeni da to predstavlja ozbiljnu prijetnju javnoj sigurnosti i iznimnu opasnost od ugroze sigurne, pouzdane i redovite opskrbe energijom te zaštite infrastrukture. No, ključni problem je što se nigdje u zakonu ne definiraju koje su to konkretne radnje (npr. napuštanje obavljanja energetske djelatnosti i tsl.) koje bi mogle dovesti do takvih situacija. Bez jasnih definicija pojmova i konkretnih radnji ni Trgovački sud neće moći dokazati kršenje zakona, upozoravala je struka, što je zakonodavac izignorirao.  Ministar energetike Tomislav Ćorić prilikom rasprave u Saboru rekao je da se Hrvatska za njegovog mandata neće odricati udjela u INA-i. Inače, država godinama ne čini baš ništa da od MOL-a otkupi njegov udio u ključnoj energetskoj tvrtki u Hrvatskoj. Božo Petrov (Most) upozorio je da je Zakon štetan za Hrvatsku i da HDZ ovakvim zakonom pokušava oprati ruke kao Pilat. "Molim vas da razmislite još jednom Nemojte biti sudionici u pljački koja traje od 2000. godine. Iako se nadate da ćete se utopiti u masi, varate se. kad tad će se gledati tko je kako glasao. Tko je prodao Hrvatsku i na koji način. U trenutku kada odobrite zakon potpisali ste smrtnu presudu i smrtni list za Inu", poručio je Petrov prije napuštanja sabornice. 
Zlatko Hasanbegović svoje pružanje kvoruma da se uopće može glasati ovako je opravdao: "Ostao sam u sabornici isključivo kako bi glasovao protiv ovog alibi zakona koji sam po sebi ne rješava niti jedan tekući problem u poslovanju INA-e, tvrtke koja nikada nije ni bila istinski hrvatska tvrtka, već uhljebište udbaške duboke države”.