Dragan Kovačević, predsjednik Uprave JANAF-a najavio je da će poslovni rezultati u 2015. biti najbolji u 40-godišnjoj povijesti te kompanije. Izvijestio je kako JANAF i u tekućoj godini nastavlja velike investicijske projekte, ponajprije vezane uz gradnju podmorskog naftovoda otok Krk-kopno te dogradnju Terminala Omišalj, koji će otvoriti nove prilike za daljnji razvoj i uspješno poslovanje kompanije, s povećanjem udjela prihoda od skladištenja nafte i naftnih derivata te realizacijom projekta Jadranskog centra za skladištenja nafte i derivata na Omišlju. Na radionici pod nazivom „Rastuća uloga JANAF-a u europskoj sigurnosti opskrbe naftom do 2030.“ Dr. Jörg Köhli, predstavnik Europske komisije iz Glavne uprave za energetiku, istaknuo je kako je europska sigurnost opskrbe naftom jedno od ključnih pitanja u Europskoj uniji. Europska se komisija zalaže za diverzifikaciju energetskih izvora, s naglaskom na obnovljive izvore, ali i fosilna goriva poput nafte i plina. Köhli ključnim drži i domaću proizvodnju, koja treba smanjiti ovisnost o drugima, a zbog čega treba stalno investirati u energetsku infrastrukturu, tehnologije i zaštitu okoliša. Köhli je domaću proizvodnju nafte i plina označio jako važnom za Europu, kako na kontinentu, tako i na moru, gdje je proizvodnja u porastu. Pritom je naveo da je istraživanje ugljikovodika zadnjih godina posebno izraženo u Sredozemlju i Crnom moru, gdje su ponegdje već utvrđeni veliki potencijali i očekuje se nova proizvodnja. "Off shore istraživanja ugljikovodika nastavljaju se u Španjolskoj i Italiji, otkriveni su novi resursi i u Izraelu, Egiptu i Tunisu, dosta jakih međunarodnih kompanija radi na tome u Sredozemlju", dodao je Köhli, iznoseći i podatke da primjerice Velika Britanija ima oko 250 off shore platformi, Nizozemska oko 140, Danska gotovo 50, a Hrvatska 19. To državama donosi radna mjesta i prihode koji se mogu iskoristiti za unapređenje školstva i drugih društveno važnih sektora, naglasio je Köhli. On je podsjetio i da države članice EU-a imaju vremena do srpnja ove godine za prilagodbu i primjenu direktive EU-a o sigurnosti za nove off shore operacije, za što upravo istječe vrijeme prilagodbe od dvije godine, s obzirom da je ta direktiva donesena još u srpnju 2013. "Ta direktiva direktno utječe i omogućava sigurno odvijanje operacija na moru uz primjenu najboljih praksi, u sklopu koje se od članica traži i da razmotre mogućnosti licenciranja najsigurnijeg načina rada, novo reguliranje incidenata i akcidenata i drugo", zaključio je Köhli. 
Na panelu, na kojem su sudjelovali predstavnici rafinerija nafte iz NIS-a, MOLA-a, INA-e, OPTIMA Grupe i Unipetrola (PKN Orlen), zaključeno je kako u svim zemljama regije posljednjih godina osjetno pada prerada I potrošnja naftnih derivata, pri čemu potrošnja benzina jako pada, a dizela malo raste. Dugoročno, u regiji se očekuje lagani rast potrošnje naftnih derivata, pri čemu tek treba ustanoviti koliko će to u budućnosti utjecati na proizvodnju, preradu i transport nafte i naftnih derivata. Ustanovljeno je kako u 13 zemalja u okruženju postoje 34 naftne rafinerije, od kojih je šest zatvoreno od 2011. Postojeći rafinerijski sustav karakteriziraju sve manji stupanj iskorištenosti kapaciteta, moguća zatvaranja još nekih rafinerija, nužnost ulaganja velikih sredstava u modernizaciju gotovo svih postojećih rafinerija te izvjestan opstanak samo najmodernijih i najučinkovitijih rafinerija. Na dpanelu, na kojem su sudjelovali predstavnici svih transportnih sustava nafte iz srednje i jugoistočne Europe (Transnafte, MOL-a, Transpetrola, češkog MERO-a i JANAF-a), pokazalo se da svi ti naftovodi iznimno skrbe o stanju instalacija i diverzificiranosti izvora opskrbe. Zaključeno je kako mogućnosti poboljšanih međusobnih interkonekcija tek treba sagledati i razvijati, po mogućnosti na multilateralnoj razini. Izrijekom je naglašeno kako današnji kapacitet transportnog sustava JANAF-a već zadovoljava sve sagledljive potrebe opskrbe sadašnjih i potencijalnih korisnika na sjevernom i istočnom pravcu. Na panelu, na kojem su sudjelovali predstavnici nekoliko svjetskih I regionalnih tradera naftom i naftnim derivatima – Lukoil, Gazpromneft, Vitol, i ENI, ukazano je na već postojeće značajne potrebe za skladišnim prostorom za naftne derivate na području Mediterana i Jadrana, čemu bi se u vrlo kratkom roku trebali prilagoditi JANAF-ovi planovi za povećanjem skladišnih kapaciteta, odnosno nužnom infrastrukturom u luci i terminalu Omišalj, a za što su već pribavljene sve potrebne dozvole.