Govoreći danas na 28. Forumu Hrvatskog energetskog društva, njegov predsjednik Goran Granić istaknuo je da se proteklih 15 godina nalazimo u predtranzicijskom razdoblju, stoga je važno razmotriti dobre i loše stvari koje su se dogodile jer u protivnom se neće moći kreirati bolja energetska budućnost. On smatra da je dosadašnja europska energetska politika bila nekonzistentna i problemi su rješavani parcijalnim mjerama. Kao najveći propust istaknuo je nepovezivanje energetske i klimatske tranzicije, što se sada ispravlja pa države članice EU trebaju po prvi puta donijeti obvezujuće klimatsko-energetske planove. 

"Ideja da će se sve rješavati kroz tržište emisija je promašena jer se pokazalo da je to tržište nefunkcionalno bez administrativnog utjecanja. Stoga se zalažem za uvođenje jedinstvenog poreza na ugljični dioksid, koji će biti jednostavan i ravnomjerno opteretiti sve sektore", rekao je Granić. On drži da bi trebalo ukinuti naknadu za obnovljive izvore te je pretvoriti u naknadu za CO2. Lani je s osnova naknade za emisije na razini EU prikupljeno 1,8 mlrd. eura. S ukidanjem naknade za OIE i povećanjem naknade za CO2 kupci bi plaćali jednako ili čak nešto niže nego što plaćaju sada, oko 80 eura/t CO2

Time bi se osigurala sredstva za dosadašnje projekte i poboljšala startna pozicija obnovljivaca bez potreba za njihovim daljnjim poticanjem. U Hrvatskoj je scenarij energetske strategije sa 75% manje emisija označen kao preradikalan, no Granić ističe da su svi izračuni pokazali da intenzivnija tranzicija donosi veću korist za društvo od usporene, jer ima većih razvojnih mogućnosti. 

Pesimistični ekonomski pokazatelji

U nastavku Foruma riječi je bilo o demografskim i ekonomskim perspektivama Hrvatske i njihovom utjecaju na potrošnju energije. Demograf Anđelko Akrap je naveo projekcije da će Hrvatska s 4,15 mil. stanovnika danas 2050. imati oko 3,3 mil. stanovnika, a glavni grad bi mogao pasti na samo 300.000 stanovnika. Akrap opetovano upozorava da Hrvatska nema razvijenu demografsku politiku. 

Ekonomist Željko Lovrinčević pak ističe da ćemo uz trenutne trendove u periodu 2021.-2030. imati prosječan rast BDP-a od 2,2%, no ako se uzme u obzir period do 2050. bit će to tek 1,9%. "Sav ekonomski rast Hrvatske bi trebao proizaći iz rasta produktivnosti, a tu smo najslabiji jer taj rast podrazumijeva reforme u društvu i institucijama. Prema procjenama Europske komisije za period 2021.-2050. imat ćemo rast od samo 1,3% BDP-a, po čemu ćemo biti bolji jedino od Bugarske. Ako se gleda ono što govori Vlada, a to je optimističan scenarij, 2050. mogli bi biti bolji od Mađarske i Rumunjske, možda Portugala i Španjolske", upozorava Lovrinčević. 

Energetičar iz EIHP Damir Pešut naveo je da se do 2050. očekuje porast broja kućanstava i potrošnje energije, ali treba uzeti u obzir da se bez ikakvih posebnih mjera u tranzicijskim zemljama zbog rast učinkovitosti uređaja potrošača, potrošnja energije smanjuje po stopi od 1% godišnje. Do 2050. očekuje se da će se 20% građana grijati na prirodni plin, a 30% imat će pripremu tople vode iz solarnih kolektora.