Vlada je u travnju odabrala konzorcij u kojem su Morgan Stanley, Intesa Sanpaolo Group i Privredna banka Zagreb (PBZ) za investicijskog savjetnika Vlade u transakciji moguće kupnje dionica INA-e od mađarskog MOL-a te moguće naknadne prodaje tih dionica novom strateškom partneru INA-e. Ponuda tog konzorcija financijski je bila teška osam milijuna eura, no iz neobjašnjivih razloga do danas nije sklopljen ugovor za posao s tim konzorcijem. Novi list piše da  u Vladi kažu da sa savjetnicima još pregovara, što je nesuvislo obrazloženje jer se ni s jednim savjetnikom do danas nije tako dugo pregovaralo pa će prije biti da država ne zna što uopće želi nakon što je za Božić 2016. premijer Plenković pompozno i brzopleto najavio da ćemo 'INA-u vratiti u svoje ruke'. Sada se čeka odluka arbitraže u Washingtonu koju je protiv države pokrenuo MOL, a nju će država najvjerojatnije izgubiti kao što je izgubila i prethodnu arbitražu. Dakako, osim ako se ne dogodi novo iznenađenje, odnosno dogovor mimo suda za što se svojedobno zalagao Tomislav Karamarko koji je zbog toga morao otići s funkcije premijera. Vlada je ovog ljeta najavila izmjene Zakona o privatizaciji INA-e, ali tekst još nije objavljen, a još od ranije je izvjesno da će se pod pritiskom pravila o tržišnom natjecanju morati ići na smanjivanje državnih prava u kompaniji u korist drugog dioničara. Prvi čovjek MOL-a Zsolt Hernadi je nedavno u razgovoru za jednu mađarsku televiziju rekao da je MOL spreman prodati dionice INA-e državi ako će to htjeti. Odnosi Mađarske i Hrvatske znatno su se popravili zahvaljujući intenzivnoj diplomatskoj aktivnosti - Mađarska je povukla blokadu pristupa Hrvatske OECD-u a mađarski premijer Orban najavio je dolazak u Zagreb početkom prosinca. Interpol je ovog vikenda dozvolio Hrvatskoj nastavak tjeralice za Hernadijem kojem je nedavno počelo novo suđenje u odsutnosti prema optužnici za koruptivne radnje.