S ulaganjima u istraživanje i znanost od samo 0,75% BDP-a Hrvatska je još daleko ispod EU prosjeka koji iznosi 2,5%, a kako se moglo čuti na 8. GALP konferenciji posvećenoj transformaciji u zelenu i lean proizvodnju, cilj države je za koju godinu to poboljšati. "Mi nismo zemlja koja zaostaje. Mi smo zaostala zemlja", sumirao je u uvodu Nenad Bakić izaslanik ureda predsjednice republike. A s dna se na putu do industrije 4.0 ne bi trebalo biti tako teško dići, iako vlada mišljenje da je Hrvatska trenutno dominantno 2.0, čak ne ni 3.0. Naime, Hrvatska koristi vrlo nisku razinu tehnologije u proizvodnim procesima a najveće prihode ostvaruje izvozom proizvoda tj roba male dodane vrijednosti, a to su goriva, minerali i kožu i kožne proizvode. Prema nedavno objavljenoj Doing business ljestvici Svjetske banke po digitalnoj konkurentnosti smo u zadnjih godinu dana porasli, ali loši smo po netto patentnim prihodima gdje imamo izrazito negativan saldo (više plaćamo nego što prihodujemo) dok nam je inovativnost na niskoj razini. Tomislav Radoš, potpredsjednik HGK za industriju i IT, energetiku i zaštitu okoliša rekao je da bi bilo dobro kada bi do 2020. u istraživanje i razvoj uložili 1,4% BDP-a, a da bi to realizirali trebali bi potrošiti 740 milijuna eura. Novac čak postoji ali trenutno je ugovoreno samo 25% dostupnih sredstava iz EU fondova za istraživanje i razvoj do 2020., što je našim tempom od barem tri do šest mjeseci po natječaju praktični nedostižno. Tematska inovacijska vijeća u okviru provedbe Strategije pametne specijalizacije trebala bi čim prije definirati prioritete po sektorima da možemo biti spremni za pregovore o korištenju grantova u periodu 2021.-2027., zaključeno je.
Državni tajnik u MINGO-u Mario Antonić za prvi kvartal iduće godine najavio je prvi natječaj za EU sredstva za istraživanje i razvoj. U narednim mjesecima treba očekivati i pripremati se za tri natječaja za EU sredstva. IKT natječaj za srednje i male poduzetnike okončat će se krajem prosinca. Čeka se natječaj GS integrator za transfer tehnologija i jačanje inovacija u suradnji s partnerima, vrijedan 150 mil. kn (maksimalno 1,5 mil.poticaja po projektu) te natječaj za poticanje razvoja novih proizvoda i usluga (548 mil. kn ukupno) te natječaj za komercijalizaciju inovacija (630 mil. kn). Svi ti natječaji bit će aktualni u 2019. godini, a kako kaže g. Antonić bit će raspisani vrlo brzo. Tajana Barančić iz tvrtke Astra poslovni inženjering komentirala je na panelu da treba u obzir uzeti činjenicu da u našoj zemlji 75% tvrtki ima do tri zaposlena a to je ozbiljan problem kod pokušaja dizanja konkurentnosti. Sergio Galošić, predsjednik uprave Klimaopreme požalio se da tvrtka ima velik problem u radu s podizvođačima kojima ne mogu ponuditi zadovoljavajuću razinu usluga. Općenito, panelisti su se složili da se može očekivati još veći problem s dolaskom do stručne radne snage jer za srednje strukovno obrazovanje nema interesa, a poslodavci inženjerski kadar vrbuju već na 3. godini fakulteta pa je teško i naći i zadržati radnike koje nerijetko ni dobra plaća ne priječi da odu. "Nužna je temeljna simbioza industrije, škola i fakulteta pa i do razine da industrija sudjeluje u izradi kurikularne reforme i da gospodarstvenici uđu u upravljačke strukture fakulteta. Zašto gospodarstvo ne bi tjeralo fakultete da budu konkurentniji?", zapitao se Galošić.
Prof. Nedjeljko Štefanić govorio je o standardizaciji kao preduvjetu digitalne transformacije industrije i usluga te je naglasio da je nužno čim prije napraviti Akcijski plan za digitalizaciju. Galošić je govorio o lean metodama koje tvrtka koristi u nastojanju da u tri godine podigne prosjek plaće na 7.000 kuna u proizvodnji te konkretnim mjerama koje će implementirati da do toga dođu. Prof. Bojan Jerbić je govoreći o budućnosti istaknuo umjetnu inteligenciju koja uostalom već sada ulazi u naše živote a da toga nismo ni svjesni, rekavši da je to najvažnija tehnologija u povijesti. Od 2013. ulaganja u umjetnu inteligenciju i robotizaciju utrostručila su se na 39 milijardi USD godišnje, a predvodnik su azijske zemlje, dok su vodeći sektori uslužna robotika, logistika, medicina i transport. "Ući ćemo u doba super umjetne inteligencije, kada će strojevi podučavati ljude. To je kompleksan problem kojim ćemo se morati baviti", rekao je Jerbić. 
Tamara Sarvaš, Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i investicije, predstavila je projekt SMART FACTORY HUB koji financira 'Program transnacionalne suradnje Dunav 2014. - 2020.' kojim se želi unaprijediti istraživanje i razvoj te uvjeti poslovnih politika međunarodne suradnje u pogledu industrije 4.0. Vrijednost projekta je 1,8 milijuna EUR, a Agencija, kojoj je cilj povezati one koji su osmislili pametna rješenja i one koji takva rješenja primjenjuju, raspisala je Javni poziv za odabir usluga za izradu studije izvodljivosti pametnih i inovativnih rješenja u vrijednosti od 15.000 EUR koji traje do siječnja iduće godine. Blaško Kovačević, Purić d.o.o., predstavio je usluge svoje tvrtke iz područja digitalizacije, robotizacije, računalnog vida (navođenje i pozicioniranje i kontrola kvalitete) i automatizacije koja sve to objedinjuje. Usluge koje se nude su sama ideja, proizvodnja i puštanje u pogon te održavanje, podešavanje i dogradnja, kao i prednamještanje u novi proizvod. Tako je Kovačević prikazao jedan primjer u češkoj tvrtki, gdje je sustav koji kontrolira kvalitetu keramičkih komponenti zamijenio 40 djelatnika koji su radili na tom poslu, dok je cijena samoga stroja 17-18 plaća djelatnika. Goran Pavlović, Plavi tim d.o.o., objasnio je informatičke usluge, uključujući informatičke sustave i upravljanje infrastrukturom za društva INA Grupe, nakon čega je istaknuo prednosti modernizacije, odnosno vizualnu inspekciju tijekom remonta koja se obavila bespilotnom letjelicom dimnjaka i postrojenja na Centralnoj plinskoj stanici Molve, koja je koštala deset puta jeftinije i posao je obavljen u 15 puta kraćem vremenu uz veliku sigurnost za radnika. Na kraju, mladi tim iz tvrtke Elproms Team predstavio je 'pametne' utičnice koje pomoću bežičnog interneta mogu kontrolirati rasvjetu, a imaju opciju načina rada i bez interneta. Također, naglasili su mogućnost mjerenja potrošnje struje i snage te temperature i vlage u prostoriji uz opciju govornog upravljanja, a bojom svjetla utičnice pokazuju svoje trenutačno radno stanje.