Jugoistočna Europa se suočava sa novom krizom u snabdijevanju električnom energijom, koja je rezultat gotovo dvogodišnjeg sušnog perioda, piše Platts. Ljetni porast u konzumu trenutno se uspješno pokriva uvozom energije iz pravca Slovenije, Mađarske i manjim dijelom Bugarske. Ipak, ukoliko se suše nastave rastu brige da bi se usljed niskog vodostaja rijeka i akumulacija regija na jesen i zimu mogla suočiti sa ozbiljnim problemima u redovnom snabdijevanju električnom energijom.

Trgovci ukazuju da će nastavak suše neminovno rezulitirati rastom cijena električne energije na regionalnom, međunarodnom tržištu, što će dodatno opteretiti državne elektroprivrede koje moraju uvoziti nedostajuće količine energije. Koliko je ozbiljna situacija postalo je jasno prošlog tjedna kada se rumunjska Hidroelectrica, inače jedan od najvećih regionalnih izvoznika energije, usled niskog vodostaja u akumulacijama pozvala na višu silu i otkazala sve ugovorene prodaje namjenjene izvozu.

Balkan dodatno opterećuje rekordno nizak vodostaj Dunava, a i ostali veći vodotokovi u regiji se suočavaju sa veoma negativnim hidrološkim procjenama. U međuvremenu, u Albaniji je ČEZ  6. kolovoza potvrdio da je skoro učetvorostručio uvoz električne energije na čitavih 350 GWh električne energije mjesečno, sa 100 GWh uvezenih u srpnju. „Odluka o povećanju uvoza je potez koji su ČEZ i albanska država poduzeli radi stabilizacije energetske situacije u zemlji“, navodi se u priopćenju ČEZ Shperndarje. „Naša holding kompanija iz Praga je odlučila da alocira veća financijska sredstva za nabavku energije, kako bi osigurala  nesmetano snabdijevanje albanskih potrošača u dolazećim mesecima“ navodi se. ČEZ je objasnio da odluka o većim kupovinama sada za cilj ima čuvanje akumulacija za kasniji period u godini.

Sredinom srpnja Elektroprivreda Bosne i Hercegovine, također jedan od vodećih regionalnih izvoznika energije, priopćila je da je proizvodnja iz hidroelektrana u 2012. godini niža za čitavih 42% od 3280 GWh koliko je bilo u planu. „U prvoj polovini godine, proizvodnja hidroelektrana je pokrila svega 18% ukupne proizvodnje“, rekao je 18. srpnja Mirsad Šabanović, šef opskrbe i trgovine EPBiH. Njegov kolega Elvedin Grabovica, generalni direktor EPBiH kazao je da se sada očekuje da će ukupna proizvodnja EPBiH u 2012. biti 20% niža od one u 2011, dijelom zbog remonta postrojenja od 215 MW u termoelektrani Tuzla, a najviše zbog produženog sušnog perioda. Bosna i Hercegovina je jedini izvoznik električne energije na zapadnom Balkanu, a čak 40% energije proizvodi u hidroelektranama.

TrgovcI električnom energijom ukazuju da su i pored obilatih snježnih padavina početkom godine, nužne iznimno velike kiše da bi se vodostaj u akumulacijama vratio na normalan nivo. „Ovo ljeto je u pogledu padavina čak nešto gore od ljeta 2011, posebno kad se uzme u obzir da su vodostaji u rezervoarima već bili na niskom nivou“, kaže Mladen Apostolović, šef trgovine i portfolija u EFT Group. „Dodatno opterećenje predstavljao je remont značajnog broja termoenergetskih objekata u regiji, što je u drugom kvartalu godine rezulitralo većom proizvodnjom hidroenergetskih objekata i dodatnim pražnjenjem akumulacija. Proizvodnja hidroelektrana u regiji je u šetomjesečnom periodu od listopada 2011. do ožujka 2012. bila najniža u poslednjih 15 godina – proizvedeno je ukupno oko 11 TWh energije, što je čak 56% ispod prosjeka“, objašnjava Apostolović i ukazuje da je ovo prije svega regionalni problem jer Balkan proizvodi preko 25% energije u hidroelektranama.

„Ukupna proizvodnja energije u prvih šest meseci ove godine u regiji je 16% manja nego prošle godine, dok je u slučaju Bosne i Hercegovine manja za čitavih 50% u odnosu na višegodišnji prosjek“, objašnjava on. Analitičari su složni u procjeni da će se zemlje Balkana suočiti sa potencijalno ozbiljnim problemom u osiguravanju dovoljno energije za zimsku sezonu, ukoliko izostanu velike padavine u četvrtom kvartalu godine. „Normalno snabdijevanje će u tom slučaju gotovo isključivo ovisiti od pouzdanosti rada velikih termoelektrana u regiji. U svjetlu toga treba se na primer osvrnuti na nedavno priopćenje EPS da je radi remonta van pogona čak 1200 MW kapaciteta (TENT A5, TENT B1 i Kostolac B2), i da je planirano da se ovi blokovi vrate na mrežu u toku ogrijevne sezone, tek krajem listopada, početkom studenog. Zato sam siguran da će se regionalne elektroprivrede dobro pripremiti I pravovremeno nabaviti dovoljne količine energije radi osiguranja vlastitog sustava u slučaju potencijalno kritičnih situacija”, zaključuje Apostolović.