Najveće svjetsko tržište za trgovanje emisijama, ono europsko, suočava se s velikom promjenom u skladu s planovima za brže smanjenje emisija stakleničkih plinova u ovom desetljeću. Zemlje EU planiraju dogovoriti oštriji klimatski cilj za 2030. idući mjesec: trenutni je cilj smanjiti emisije za 40% s razina iz 1990. do 2030. godine, ali to treba povećati na najmanje 55%, kako bi se uskladilo s planom EU bloka za postizanje "neto nula" emisija do 2050. godine. 

Oštriji cilj zahtijevat će reforme EU sustava za trgovanje emisijama (ETS), koji prisiljava tvornice, elektrane i zračne prijevoznike koji lete unutar EU da kupuju dozvole za pokrivanje stakleničkih plinova koje emitiraju. Komisija će predložiti ETS reforme do sljedećeg ljeta, a prošlog tjedna pokrenula je savjetovanje u kojem su izložene potencijalne promjene koje se razmatraju. 

Novi sektori 
 
Komisija želi ETS-u dodati emisije iz brodarstva unutar EU-a. Savjetovanje također iziskuje mogućnost uključivanja svakog putovanja koje započinje ili završava u luci EU. Emisije iz zgrada, cestovni promet i sve emisije izgaranjem fosilnih goriva također se razmatraju za uključivanje. Alternativno, konzultacijski dokument spominje da bi ti sektori mogli biti obuhvaćeni novim ETS-om, koji je povezan sa postojećim sustavom. 

Određeni sektori besplatno dobivaju dozvole za onečišćenje kako bi minimizirali poticaj za tvrtke da napuste poslovanje u EU kako bi izbjegle troškove emisija. Oštriji klimatski ciljevi EU-a vjerojatno će rezultirati s manje besplatnih dozvola, navodi se u dokumentima na savjetovanju. Također, besplatne dozvole mogle bi se „zamijeniti“ planom EU-a da nametne troškove ugljika na uvoznu robu u nekim sektorima ili se daje samo tvrtkama koje ulažu u smanjenje emisija. 

Manje dozvola

ETS ograničava iznos dozvola u sustavu. Ovaj se limit svake godine smanjuje kako bi se osiguralo da emisije nastave padati. Brže smanjenje emisija zahtijevat će brže smanjenje gornje granice ETS dozvola. Savjetodavni dokument spominje mogućnost jednokratnog smanjenja opskrbe dozvolama, brže godišnje stope smanjenja broja dozvola ili kombinaciju oba mehanizma. EU također koristi mehanizam pričuve za stabilnost tržišta (tzv. MSR) kako bi izbjegla nakupljanje viška dozvola na tržištu. 

MSR svake godine uklanja 24% ukupnih dozvola, a od 2024. 12%. Savjetovanje uključuje mogućnosti za podršku održavanju ove stope na 24% ili jačanje sustava s najnižom cijenom ugljika. Planovi zemalja za zatvaranje onečišćujućih elektrana u ovom desetljeću također bi mogli prouzročiti nakupljanje rezervnih dozvola. Komisija razmatra prisiljavanje zemalja da otkažu dozvole ako zatvore elektrane koje zagađuju okoliš, te stoga zahtijeva manje dozvola, stoji u dokumentu.