Od premijera Plenkovića i ministra Ćorića zadnjih se tjedan dana moglo čuti da će država reagirati u pokušaju zaštite građana od krize uzrokovane skupom energijom. Neke šire mjere koje bi obuhvatile cijelo gospodarstvo, uključivo i opskrbljivače energijom za sad se ne spominju iako je inflacija rekordna i nastavlja rasti, što ne sluti uopće na dobro. Kada bi mjere trebale biti donesene, ne zna se, a svakim danom situacija je sve teža. Sve brojnije europske države donose svoja rješenje za ublažavanje krize koja je pogurala inflaciju na u Europi rekordne razine. The Guardian kritizira vladu Borisa Johnsona za nečinjenje, jer se očekuje da će energetski regulator za koji tjedan objaviti znatno povećanje cijene, koje ća kućanstvima račun za električnu energiju povećati na 2.000 funti godišnje. 

Računa se da će britanska kućanstva za energiju plaćati 54% više nego 2020., prema kalkulaciji Bank of America. Koliko će električna energija poskupjeti znat će se 7. veljače, a Vlada još nije izašla s mjerama. Kalkulira se da bi se porez na dodanu vrijednost smanjivao na 5%, ili da bi se porezno opterećenje s energije prebacilo na opće poreze, dok radikalnije ideje idu za tim da se opskrbljivačima doznačuje novac, ovisno o cijeni energije na tržištu. Laburisti predlažu da se daju subvencije koje bi se financirale iz profita na eksploataciju ugljikovodika u Sjevernom moru. 

Što rade drugi

No, vrijedi znati što su već napravile ostale europske zemlje. Među prvima su reagirale Španjolska i Nizozemska. Nizozemska je u listopadu smanjila porez na energiju, kako bi kućanstva godišnje uštedjela 400 eura, a tome treba dodati 150 mil. eura za bolju izolaciju domova. Daljnjih 500 milijuna eura potrošit će se za kompenzaciju manjim tvrtkama za niži porez na energiju. Te mjere koštat će 3,2 mlrd. eura, počele su se provoditi od 1. siječnja i vrijedit će godinu dana. 

Francuska je izgubila dosta vremena ali odlučila je smanjiti poreze kako bi se obuzdao rast troškova kućanstvima. Država je prisilila elektroprivredu EDF da smanji trošak i naplaćuje energiju solidno ispod tržišne cijene. Mjere su vrijedne 8 mlrd. eura. 

Njemačka vlada planira smanjiti trošak smanjujući namet na obnovljive izvore energije. Ove godine porez na OIE smanjit će se za kućanstva s 6,5 eurocenti/kWh na 3,7 eurocenti/kWh. Iz poreza na ugljik država namjerava pokriti nepodmirene namete na razini 3,3 mlrd eura. Također, država je ponudila jednokratnu isplatu kućanstvima na razini 130 mil. eura i to na ljeto. 

Austrija planira paket vrijedan 1,7 milijardu eura, koja podrazumijeva vaučer povećan sa 150 na 300 eura nezaposlenima te jednokratne isplate od 150 eura kućanstvima do maksimalnog iznosa obveznih doprinosa za socijalno osiguranje. Austrija 60% energije proizvodi iz hidroelektrana a 14% iz prirodnog plina. 

Najskuplju energiju imaju Talijani

Španjolska je reagirala prva, u listopadu smanjujući poreze na energiju kućanstvima do svibnja, a novac će namaknuti oporezujući elektroprivrede koje se krivi za ekstra profit. Porezom će prikupiti 2 milijarde eura. 

Talijanska kućanstva plaćaju najskuplje račune u Europi. Vlada je smislila plan koji podrazumijeva smanjenje poreza na plin za sve potrošače i smanjivanje subvencija za obnovljivce, uz vaučere za siromašna kućanstva. Takva potpora kućanstvima do ožujka će koštati 8,5 mlrd. eura. Švedska je u siječnju najavila financijsku pomoć kućanstvima zimi za 1,8 milijuna kućanstva do 2.000 kWh potrošene energije. 

Što rade Skandinavci i Rumunji

Norveška je osigurala direktne subvencije kućanstvima te je obećala da će pokriti "društveno nepravedan" porast cijene energije pokrivajući 80% troškova za električnu energiju kada je cijena na tržištu iznad 70 norveških ora/kWh od siječnja do ožujka. 

Danska još odlučuje o mjerama, ali otprilike 800.000 kućanstava moglo bi dobiti ček bez poreza. Također, tu je pomoć energetski siromašnim kućanstvima, kao i onima koji se oslanjaju na grijanje iz plina. Točan iznos čeka odredit će parlament, objavio je The Guardian.

Rumunjskoj je odobrena shema ograničenja i subvencija za stambene i industrijske potrošače od 1. veljače do kraja ožujka. Predviđa niže gornje cijene električne energije i plina, a za kućanstva veće mjesečne subvencije. Subvencije će dobivati kućanstva s potrošnjom manjom od 500 kWh (ranije 300 kWh), a cijena električne energije je smanjena za petinu. Isto će vrijediti i za sve socijalne ustanove (škole, bolnice...), ali po novome i za gospodarstvo. Mjere su vrijedne 600 mil. eura, a odobrila ih je Europska komisija.

Slovenija je u subotu prihvatila više mjera za ublažavanje porasta cijena energije. Jednokratni dodatak za ranjive društvene skupine primat će oko 67.000 građana, među njima su i umirovljenici čija mirovina ne prelazi tisuća eura, invalidi i velike obitelji. Za tu mjeru država će izdvojiti 100 mil. eura. PDV se neće mijenjati ali će se trošarine na energiju nastojati smanjiti "na najnižu moguću mjeru". Za gospodarstvo je donesen poseban zakon kojim je namijenjeno 70 mil. eura "asimetrične pomoći" trvtkama koje je kriza najteže pogodila. mjere će trajati do kraja travnja, s mogućnošću produljenja.