Srbija bi trebala uložiti devet milijardi eura u razvoj elektroenergetskog sektora do 2030. godine. Kako se navodi u Nacrtu strategije razvoja energetike Srbije do 2025. godine s projekcijama do 2030. objavljenom na webu Ministarstva energetike, za veći dio projekata predviđena su zajednička ulaganja sa stranim partnerima. Prioriteti su izgradnja termoelektrana na ugljen snage 700 MW do 2025. godine, od kojih 350 MW do 2020, izgradnja reverzibilne hidroelektrane "Bistrica" na Limu, izgradnja TE-TO na plin snage 450 MW do 2020. godine i izgradnja prijenosne i distributivne infrastrukture. 
 Najveći dio ulaganja, ukupno 5,3 milijarde eura, predviđen je do 2020. godine. Ta ulaganja uključuju 200 milijuona eura ulaganja u modernizaciju hidroelektrana, investicije od 1,1 milijarde eura u nove termoelektrane, 360 milijuna za reverzibilne hidroelektrane, 2,3 milijarde za obnovljive izvore energije, 200 milijuna eura za prenosni sustav i 500 milijuna eura ulaganja u distribuciju. Modernizacija je predviđena u blokovima od A3 do A6, B1 i B2 u TE "Nikola Tesla" (TENT), kao i u oba bloka TE "Kostolac B". Predviđeno je i da se sukcesivno ugasi sedam termoblokova (TENT A1 i A2, "Kostolac" A1 i A2, TE "Morava", TE "Kolubara" i Panonske elektrane) između 2018. i 2024. godine. Riječ je o blokovima prosječne starosti 45 godina i energetske efikasnosti ispod 30%. Prosječna godišnja proizvodnja blokova predviđenih za povlačenje je oko 6.000 Gwh tako da je za osiguranje opskrbe nužno uvesti nove proizvodne jedinice.  Potencijalni projekti izgradnje novih proizvodnih kapaciteta, prema Nacrtu strategije, jesu TENT B3 snage 750 MW, vrijedan 1,6 milijardi eura, TE "Kolubara B" 2x375 MW, vrijedna 1,5 milijardi eura, TE "Kostolac B3" od 350 MW u koju treba uložiti 450 milijuna eura, TE "Novi Kovin" sa dva bloka snage po 350 MW i "Štavalj" snage 300 MW, TE-TO na plin u Novom Sadu, Beogradu, Pančevu, Nišu snage 1.200 MW. Kao potencijalni projekti navedeni su i hidroelektrane na Velikoj Moravi, Ibru, srednje toku Drine, reverzibilne hidroelektrane "Bistrica" na Limu i prva faza "Đerdapa 3" na Dunavu sa dvije turbine snage po 300 MW, kao i mini hidroelektrana snage 387 MW. 
 Ističe se da je za potrebe razvoja korištenja obnovljivih izvora energije nužno da jedna reverzibilna hidroelektrana bude na mreži oko 2020. godine. Kako se navodi, očekuje se da će potrošnja struje od 2010. do 2020. godine rasti 5,7%, odnosno 16,6% do 2030. godine. Navodi se i da je prosječna starost cjelokupnog instaliranog kapaciteta u elektranama Elektroprivrede Srbije (EPS) veća od 25 godina, kao da bi učešće obnovljivih izvora energije do 2020. godine trebalo biti 27%. Javna rasprava o Nacrtu strategije razvoja energetike Srbije počela je 16. kolovoza i trajat će do 11. listopada, javlja Beta.