Vlada užurbano radi na definiranju paketa mjera kojima bi trebao biti ublažen nadolazeći udar poskupljenja energenata na standard građana, piše u utorak Jutarnji list. U javnosti su se dosad mogle čuti informacije kako je jedna od ključnih mjera koje Vlada promišlja i snižavanje stope PDV-a na prirodni plin s trenutnih 25 na 13%. Ipak, kako doznaje Jutarnji list, realna je mogućnost da se Vlada odluči na značajniji porezni rez, pa PDV na plin smanji na 5% ili čak privremeno ukine naplatu PDV-a na taj energent. Iako konačna odluka o razmjeru poreznog rasterećenja još nije donesena, trenutno se rade simulacije utjecaja koji bi svaki od tih scenarija imao na finalnu cijenu plina koju plaćaju potrošači, ali i na stabilnost državnog proračuna, koji je posebno važna stavka u godini kad Hrvatska želi zaključiti proces pristupanja eurozoni. 

Igranje s PDV-om

 Preliminirani izračuni koje je za potrebe Vlade izradila Hrvatska energetska regulatorna agencija otprilike potvrđuju te zaključke. Po tim podacima, u slučaju realizacije najgoreg mogućeg scenarija – a to je da trenutna povijesno visoka cijena plina ostane takva sve do ranog proljeća – godišnji trošak za plin za prosječno hrvatsko kućanstvo koje koristi oko 15.000 kWh godišnje porastao bi za oko 3700 kuna. Rezanjem stope PDV-a na 13%, to poskupljenje bilo bi smanjeno na oko 2900 kuna, a rezanjem na 5% na 2300 kuna. Kada se PDV na plin uopće ne bi uplaćivao, prosječno kućanstvo bi svejedno bilo suočeno s rastom troškova od 2000 kuna. Negativni efekt primjene niže stope PDV-a imao bi utjecaj tek na tri kvartala ove proračunske godine, od čega je u dva potrošnja plina vrlo niska. 

Intervencije i kod električne energije

Utoliko, projekcije govore da bi i uz primjenu stope PDV-a od 5% država ove godine na toj stavki inkasirala više od milijardu kuna. Uz ukidanje PDV-a na plin, projicirani proračunski “gubitak” iznosio bi oko pola milijarde kuna. Ti iznosi svakako ne predstavljaju neizdrživ udarac za proračun, pogotovo zato što svaka ovakva mjera djeluje i antiinflacijski, te indirektno utječe na rast BDP-a, no Vladin oprez je razumljiv s obzirom na to da će, osim u plinskom sektoru, određene intervencije biti nužne i u segmentu električne energije, gdje se također očekuju poskupljenja i konzekventni rast broja “ugroženih” potrošača, piše novinar Jutarnjeg lista Marko Biočina. 

Pitanje je hoće li smanjenje PDV-a biti dovoljno da amortizira udarac na opskrbljivače plinom koji bi i dalje energent trebali plaćati znatno skuplje nego što će ga smjeti prodavati. Iskreno, sumnjamo u to. Dakle, bit će potrebne sveobuhvatnije mjere, tim više što će se povišene cijene energije na tržištu zadržati neko dulje vrijeme, možda i dvije godine, kako procjenjuju trejderi. Danas su znatno poskupili i naftni derivati, čija cijena je rekordna i ide prema rekordnih 12 kn/l. Gospodarstvo nije ostalo zaštićeno od cjenovnih potresa u energetici i to generira jako visoku inflaciju, koja je u prosincu premašila 5%, a ona se pak prelijeva na kućanstva.