Vladimir Jelavić, voditelj projekta Strategije niskougljičnog razvoja Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050., na skupu posvećenom Pariškom klimatskom sporazumu konstatirao je da Hrvatska kao posljedicu klimatskih promjena može očekivati znatno veći pritisak na elektroenergetski sustav. Stručnjaci koji su radili na toj Strategiji i Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama očekuju do 2040. rast srednje dnevne temperature između 0,7 i 1,4 Celzija, a promjenama će najviše biti pogođen primorski dio zemlje. Očekuje se 15% manje oborina u svim sezonama osim zimi, a do 2070. snijega bi moglo biti upola manje nego sada. Razina mora rast će između 40 i 65 cm do kraja stoljeća. Zimi će polarnih fronti biti manje, suše i toplinski valovi bit će češći, kao i nevere, oluje, tuče i nagle promjene vremena, a broj suhih dana bit će veći. Očekuje se da će zbog takvog vremena elektroenergetski sustav biti dosta na udaru - vode će u hidroakumulacijama biti manje posebno u toplom periodu, a hlađenje termoelektrana i nuklearne elektrane moglo bi biti bitno otežano. Očekuje se porast potražnje za električnom energijom za hlađenje, a elektroenergetski sustav općenito bit će značajno fizički ranjiviji zbog vremenskih ekstrema. Podloge za Strategiju niskougljičnog razvoja pokazuju da Hrvatska prema "business as usual" scenariju ne može postići europski cilj o smanjenju emisija za 40% do 2030. u usporedbi s 1990., te da to donekle postiže postupnom tranzicijom, dok bi za realizaciju EU cilja o 80-90% manje emisija do 2050. bila nužna samo snažna tranzicija koja bi dovela od 43% manje emisija 2030., odnosno 77-80% manje emisija 2050. Strategija procjenjuje da bi Hrvatska u ostvarenju niskougljičnog gospodarstva trebala godišnje na mrežu dodavati 50 do 100 MW novih vjetroelektrana i Sunčanih elektrana, trebala bi modernizirati i poticati centralne toplinske sustave, uvesti pametne mreže, razviti tržište pomoćnih usluga u EES-u, razvijati alternativna goriva i biogoriva te izgraditi LNG terminal kako bi se to gorivo koristilo u brodskom prijevozu. Kao isplative mjere za smanjivanje emisija ističu se mjere energetske obnove zgrada, modernizacija javne rasvjete, te gradnja vjetroelektrana, dok su među najskupljim mjerama električna i hibrodna vozila. Veliki izazov bit će balansiranje elektroenergetskog sustava kad na mreži bude puno obnovljivaca, posebno ako se u međuvremenu intenzivno ne razvije pohrana energije u baterijama ili električnim vozilima. Zanimljivo je da se ističe da istraživanje i eksploatacija nafte i plina nije prepreka do 2030. Jelavić je naglasio  da su ekonomska procjene pokazale da će se Hrvatskoj prelazak na niskougljični razvoj gospodarski isplatiti. "Posljednje dvije godine bilježimo rast BDP-a uz smanjenje emisija i nalazimo se na samom početku tranzicije u niskougljični razvoj. Hrvatska može ostvariti gospodarski rast uz smanjenje stakleničkih plinova i emisija, a potencijal je u 30 do 50.000 novih radnih mjesta", zaključio je. Za Strategiju niskougljičnog razvoja javna rasprava već je počela a njezino donošenje očekuje se ove godine, dok bi Strategija prilagodbe klimatskim promjenama trebala biti donesena tijekom iduće godine.