Predstavljajući plan rada Uprave 2012-2016., koji je jučer prihvaćen na Nadzornom odboru, predsjednik Uprave HEP-a Zlatko Koračević rekao je da struja uprkos velikim investicijama neće poskupjeti, te da će HEP od 2017. postati izvoznik električne energije. U ovom trenutku Hrvatska je jedan od najvećih uvoznika struje u svijetu, a zanimljivo je da HEP-ov plan ne računa na značajan rast potrošnje električne energije u tom periodu.

Značajno povećanje cijene struje i grijanja očigledno se neće osobito pozitivno odraziti na HEP-ov rezultat. Iako je HEP prvo polugodište završio s minusom većim od 300 milijuna kuna, predsjednik Uprave završetak godine ipak će dočekati s pozitivnim rezultatom, a točnu brojku nije želio navesti, no kaže da su ih i ove godine pratile brojne nedaće poput suše.

HEP-ov plan investicija u ovoj godini iznosio je više od 3 milijarde kuna, a po Koračevićevim riječima ostvareno je oko 70% tog plana. Istodobno, HEP je na javnoj nabavi ove godine uštedio 50 milijuna kuna u odnosu na predviđena sredstva, dok bi 2013. na istoj stavci trebao uštediti 170 milijuna kuna. Na pitanje zašto su te uštede tako male Koračević nije jasno odgovorio, kazavši "da je bitno razlučiti tko je obveznik javne nabave", no iz plana je vidljivo da će do kraja 2016. uštede na javnoj nabavi iznositi čak milijardu kuna. Pohvalio se da je HEP jedan natječaj poništio zbog kartelskog udruživanja ponuditelja. Osim 50 milijuna kuna na javnoj nabavi, HEP je ove godine uštedio 30 milijuna kuna na zaposlenima, kojih iz tvrtke odlazi 350 prirodnim odljevom, te 15 milijuna kuna na potrošnji energije u energetskim objektima. U perodu 2012.-2016. broj zaposlenih trebao bi biti manji za 1.400 ljudi, uglavnim prirodnim odljevom, a ove godine otišlo ih je 350. Na novinarske kritike da Uprava nije provela najave o početku velikog kadrovskog restrukturiranja Koračević je odvratio da je zadovoljan učinjenim.

Na red su konačno došle i investicije.

Koračević je kazao da HEP u periodu tri godine planira revizalizacijom objekata povećati snagu u sustavu za 155 MW, dok bi nova ulaganja trebala donijeti nova 9,21 TWh. Na ESCO projektima planira se ušteda od 1,1 TWh, što je ravno godišnjoj proizvodnji iz TE Plomin. U periodu 2012-2016. HEP bi trebao uložiti 2,1 milijardu kuna u revitalizaciju objekata, dok ukupne investicije do 2018. iznose 25,2 milijarde kuna. Od te sume, HEP računa na 12 milijardi kuna vlastitih sredstava i zaduženje u visini 9 milijardi kuna. Kao rizike za ostvarenje ambicioznog plana u HEP-u navode eko-mrežu Natura 2000 i usklađenje s Trećim energetskim paketom (koje bi po Koračeviću interno trebalo biti dovršeno do 1. srpnja 2013.). Nadalje, rizik je nemogućnost pristupa tržištima za financiranje projekata, nemogućnost pronalaska adekvatnog strateškog partnera i cijena emisija CO2 koja je sada na povijesnom minimumu od 6 eura po toni.

Zajednička ulaganja, poput onoga u TE Plomin C vrlo su izgledna, a na pitanje kako HEP misli realizirati tako velik broj projekata istodobno, Koračević je odgovorio da će tvrtka na natječaju potražiti voditelje investicija za projekte koje neće moći voditi sama.

Rodoljub Lalić, član Uprave zadužen za projekte kazao je da je HEP-ov konzultant završio nacrt natječajne dokumentacije za TE Plomin C koja će biti ponuđena partnerima koji su ušli u uži krug. Davanje ponude očekuje se u lipnju iduće godine, a za kraj iduće godine predviđen je početak gradnje te elektrane. "Pet godina je uobičajen rok za gradnju takve vrste objekata", rekao je predsjednik Uprave. Koračević je dodao da tvrtka ne želi partnere u hidroenergetskim projektima, ali će to biti prilika za mirovinske fondove i građane da ulože svoj novac. Na pitanje što se događa s projektom HE Ombla, Lalić je kazao da se oko Omble još dosta toga treba raščistiti, te da su tvrdnje ekologa oko štetnosti projekta prenapuhane. U svakom slučaju, čeka se još dovršetak 3-D modeliranja Vilinske špilje kako bi se vidio utjecaj na Naturu 2000. Odluku o izgradnji te elektrane neće donositi HEP već Vlada, dodao je Lalić, a s tim se složio i Koračević. 

Na novinarsko pitanje o efektu uvođenja trošarina na električnu energiju s datumom ulaska u EU predsjednik Uprave je rekao da "trošarina nema", iako je njihova primjena izgledna i utjecat će negativno na cijenu električne energije. HEP ima ugovor s Prirodnim plinom za opskrbu plinom do krja 2013., a tvrtka je na esktra nabavi plina koja nije obuhvaćena tim ugovorom uštedjela 25%.