Započela je gradnja ključnog hrvatskog elektroenergetskog objekta. Riječ je o Kombi-kogeneracijskom bloku EL-TO Zagreb električne snage 150 MW i toplinskog učina 114 MW, čija očekivana prosječna proizvodnja iznosi 675 GW h električne energije godišnje, 450 GW h toplinske energije godišnje i 160 GW h industrijske pare godišnje. Vrijednost projekta iznosi 900 mil. kuna pa je ujedno najveće pojedinačno ulaganje HEP-a (i hrvatske elektroenergetike općenito) u nove proizvodne objekte u posljednjih deset godina. 


Sigurna opskrba energijom uz veliku učinkovitost

Nova elektrana osigurat će opskrbu toplinskom energijom za 80 000 stanovnika zapadnih dijelova Zagreba i biti značajan doprinos u proizvodnji električne energije za hrvatski elektroenergetski sustav. Uz to, kako je riječ o visokoučinkovitom kogeneracijskom postrojenju sa stupnjem djelovanja većim od 90%, u odnosu na druga takva postrojenja će potrošnja prirodnog plina kao goriva biti za 25% manja. Zbog svega toga će i ekvivalente emisije ugljičnog dioksida biti manje za oko 150 000 t godišnje, a značajno će se smanjiti i emisije sumporovih i dušikovih oksida i čestica. To će se ostvariti zahvaljujući najsuvremenijom energetskoj tehnici kombinirane kogeneracije poznatog njemačkog proizvođača Siemens.


Dvije godine do novog bloka

Gradnja novog bloka zapravo je započela simboličnim polaganjem temeljnog kamena, što su zajedno učinili predsjednik Vlade Andrej Plenković i predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić. Ako sve bude prema planu, trebala bi trajati dvije godine.

Novi blok gradi talijanska tvrtka FATA (članica skupine Danielli), koja je taj posao dobila na natječaju provedenom prema pravilima EBRD-a, no kao podizvođači sudjeluje više hrvatskih tvrtki. Ugovori o projektiranji, izgradnji, nabavi i ugradnji opreme i dugoročnom održavanju s njome su potpisani 2018. godine. 

Projekt je financiran kreditima Europske banke za obnovu i razvitak (EBRD) i sindikata komercijalnih banaka i Europske investicijske banke (EIB), uz jamstvo Europskog fonda za strateška ulaganja, glavnog nositelja Plana ulaganja za Europu Europske komisije (tzv. Junckerovog plana).

Sam projekt visokoučinkovitog kogeneracijskog postrojenja na plin važan je element obnovljivog scenarija razvoja HEP Grupe do 2030. godine, istaknuo je čelnih HEP-a na prigodnoj svečanosti. Isto tako, najavio je da će tvrtka do 2030. godine u novim postrojenjima (kogeneracijama, hidroelektranama, sunčanim elektranama, vjetroelektranama i drugim postrojenjima na obnovljive izvore) ostvariti novu snagu od čak 1500 MW.