Bahrein, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Jemen i Egipat prekinuli su sve diplomatske odnose s Katarom zbog njegove navodne potpore međunarodnom terorizmu, a naftno tržište je na takvu situaciju reagiralo nervozno, piše  Deutsche Welle. Katar je postao izoliran politički, diplomatski i gospodarski te je više arapskih zemalja odlučilo zatvoriti granice prema toj zemlji. Ta je odluka u Kataru izazvala paničnu kupovinu zaliha hrane i drugih potrepština, jer Katar jako ovisi o uvozu dobara iz susjednih zemalja. Zbog krize oko Katara porasla je uznemirenost na naftnom tržištu, piše DW. Cijena sirove nafte ovog utorka stalno oscilira. Jedan barel (159 litara) sirove nafte sorte Brent iz Sjevernog mora padala je povremeno za oko jedan posto na 49 dolara. Cijena američke lake nafte WTI padala je također za oko jedan posto. Kako piše DW, prema navodima burzovnih stručnjaka investitori strahuju da bi političke napetosti na Bliskom istoku mogle potkopati nastojanja organizacije zemalja izvoznica nafte OPEC-a da ograniči količinu vađenja nafte i zaustavi trenutnu preveliku ponudu na tržištu. Istina, Katar proizvodi samo oko 620.000 barela nafte dnevno, što znači da je jedan od najmanjih proizvođača nafte unutar OPEC-a. Ali, realna je opasnost da napetosti na Bliskom istoku dovedu do nejedinstva unutar OPEC-a, smatra analitičar Greg McKenna iz AxiTradera. Ekonomist Oliver Jacobs iz Petromatrixa izjavio je za agenciju Reuters da su posljedice diplomatskog prijepora na naftno tržište još nejasne. Ali, on smatra da bi taj prijepor mogao dovesti u pitanje odluku OPEC-a donesenu prije nekoliko dana o smanjenju količine vađenja nafte. 
Katar gotovo isključivo živi od izvoza nafte i zemnog plina. Ta zemlja je po zalihama plina na trećem mjestu u svijetu, iza Irana i Rusije, i trenutno je najveći izvoznik ukapljenog plina na svijetu. Prema navodima trgovaca plinom, koje prenosi Reuters, još je prerano da bi se moglo sagledati posljedice diplomatskog prijepora za tržište ukapljenog plina.